Dodajte DNEVNIK.hr u omiljeni Google izvor
Sekvenciranje DNK ostataka Vikinga pokazuje da možda nisu svi bili Skandinavci, prema rezultatima istraživanja objavljenima u srijedu u časopisu Nature.
Objavio DHMZ
DHMZ upalio alarme: Prijete grmljavinska nevremena, evo gdje će biti najgore
uhićenja i pretresi
Nova akcija policije i USKOK-a: Procurilo tko je na meti
Strava u susjedstvu
Maloljetnica silovana, pronađena kako bosa trči pored šume: Uhićen 29-godišnjak
Multinacionalni tim predvođen sveučilištima Cambridge i Copenhagen analizirali su 442 kostura Vikinga odnosno Normana pokopana širom Europe i Grenlanda i otkrili da "vikinški identitet nije bio ograničen samo na osobe skandinavskih gena".
Voditelj istraživanja Eske Willerslev kaže da analiza sugerira "značajni genski uvoz" u Skandinaviju iz južne Europe i Azije prije početka vikinškog razdoblja povezanog s godinom 793. i normanskim upadom u samostan u Lindisfarneu na britanskoj sjevernoj obali.
Tijekom iduća tri stoljeća "skandinavska dijaspora" uspostavila je trgovačke lokacije i gradove "od američkog kontinenta do azijskih stepa".
Na tom ogromnom području Vikinzi su "širili ideje, tehnologije, jezik, vjerovanja i vještine", kaže Soren Sindbaek, arheolog iz muzeja Moesgaard u Danskoj.
Vikinzi, koji su izvodili okrutne napade širom zapadne Europe i trgovali robljem na području današnje Rusije i Bliskog istoka, utemeljili su Dublin, irski glavni grad, dali svoje ime francuskoj Normandiji i krajem 9. stoljeća pomogli uspostavi Kijevske Rusi, ponekad smatrane prvom ruskom državom.
Takva su postignuća mogla izazvati divljenje i imitiranje iako je vikinška bezobzirnost utjerivala strah širom Europe.
Prema znanstvenicima kosturi u Škotskoj "pokopani s mačevima i drugim vikinškim obilježjima" ne pokazuju znakova "miješanja gena sa Skandinavcima" i to pokazuje "drukčiju stranu odnosa od vikinških pljački i pustošenja".