Digitalno oglašavanje u Hrvatskoj raste iz godine u godinu: U 2022. iznosilo gotovo 222 milijuna eura

Tržište digitalnog oglašavanja u Hrvatskoj još uvijek je relativno malo u odnosu na druge države u našem susjedstvu, a iako je u prošloj godini zabilježilo tek malen rast, optimizam vlada. To je ukratko zaključak novog AdEx istraživanja koje su zajednički proveli Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI) i njihovi partneri agencije Momentum i IPSOS. 

tri vijesti o kojima se priča DRAMA U KUVAJTU VIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom Rat na Bliskom istoku VIDEO Izraelci tvrde da su pogodili tajni nuklearni kompleks, Iran uzvraća udare. Trump zaprijetio Španjolskoj F-35I Ovaj borbeni zrakoplov ključ je izraelske zračne nadmoći nad Iranom i s razlogom nosi naziv - "Moćni"

Kako je istaknuto na predstavljanjima rezultata za 2022. godinu, tržište digitalnog oglašavanja u Hrvatskoj vrijedilo je gotovo 222 milijuna eura (221,9 milijuna), što je rast od 1,3 posto u odnosu na godinu ranije. Rezultati se odnose na vrijednost prodanih oglasa. 

Izvršni direktor HUDI-ja, Ozren Kronja, prilikom predstavljanja rezultata, istaknuo je kako je nakon 2021. godine, kad je tržište doživjelo rast od nevjerojatnih 30 posto, situacija sad mirnija. Iako su članovi HUDI-ja za prošlu godinu predvidjeli rast od 10 posto, on nije ostvaren. Za 2023. godinu također predviđaju rast od 10 posto na godišnjoj razini, no hoće li i on biti ostvaren, znat ćemo tek sljedeće godine. Istaknuo je kako su brojke dobivene na temelju upitnika koje ispunjavaju mediji i agencije, ali i dodatnih metoda istraživanja, kako bi se dobili što je moguće točniji podaci. 

Petar Pavić naglasio je kako je stanje na tržištu gotovo identično kao godinu prije, no zabiljeđen je pad oglašavanja na Facebooku i u plaćenim rezultatima pretraživanja.

Pojašnjavajući rezultate, istaknuo je kako je oglašivački dio koji se odnosi na plaćene pretrage na raznim platformama (paid search) zabilježio rast od 3,7 posto na godišnjoj razini, što je u 2022. godini iznosilo ukupno 96,2 milijuna eura. Dodao je kako je to segment oglašavanja na koji najviše utječu male i srednje tvrtke, koje direktno plaćaju oglase velikim platformama, bez uključivanja agencija u to. 

Istaknuo je kako je Meta još uvijek dominantna platforma koju male i srednje tvrtke (a velike tvrtke u manjem broju) koriste za oglašavanje. Tako je samo u prošloj godini, na Metu otpalo 50,1 milijun eura odnosno 80 posto oglašavanja na društvenim mrežama. Naglasio je da su sve ostale društvene platforme gotovo zanemarive te da je oglašavanje na TikToku još uvijek nedostupno oglašivačima u Hrvatskoj.

Pavić je istaknuo kako video i native postaju sve dominantniji oblici oglašavanja i bilježe rast. Tako od ukupno 63,8 milijuna eura na display odlazi 36 milijuna eura, video 8,2 milijuna eura, native čak 14,5 milijuna eura, a na sve ostale oblike oglašavanja 5,1 milijuna eura.

Sve je jači pritisak prema Googleu i u SAD-u i EU, zbog netransparentnosti YouTubea. Kako je istaknuo Pavić, nedavno objavljeno istraživanje pokazalo je netransparentnost na toj platformi. Oglašivači su plaćali za oglase na YouTubeu, a oni su bili prikazivani na nekim drugim internetskim stranicama. Dodao je da će se tek vidjeti kako će se takav regulatorni pritisak odraziti na poslovanje Googlea, a onda i na rezultate u oglašavanju. 

Od ostalih kategorija koje su istaknute na predstavljanju rezultata, tu je mobilno oglašavanje koje je iznosilo 33,6 milijuna eura, od čega je na display otpalo 26,9, a na video oglašavanje 6,7 milijuna eura.

Zanimljivi su rezultati upravo u dijelu video oglašavanja, gdje je in-stream preuzeo dominaciju i zabilježio rast od 2 posto i iznosi 5,57 milijuna eura, dok je out-stream s padom od 12 posto zabilježio 2,63 milijuna eura. Vidljiv je i rast connected TV-a, videa te dominacija formata koji su usporedivi s klasičnom televizijom.

Programsko oglašavanje, iako je zabilježilo rast s ukupno 15,95 milijuna eura u 20221. godini na 19,34 milijuna eura, i dalje je ispod prosjeka EU te će tu biti prostora za rast u sljedećim godinama. 

Kako je na kraju zaključeno, nakon eksplozije tržišta oglašavanja u 2021. godini, što je bila direktna posljedica pandemije, kad se sve ulagalo u oglašavanje, došlo je do stagnacije. Naravno, što se tiče cijena samog oglašavanja, one su odraz i inflacije koja je zabilježena već u 2022. godini i rezultirala je rastom cijena od 20 do 40 posto. 

Jedini način da se sredimo je uvođenje digitalnog poreza, istaknuo je Pavić dodavši kako EU radi na tome, ali i da su neke zemlje, poput Austrije, preuzele inicijativu i same uvele takav porez kako bi velikim digitalnim plaftformama kao što su Google i Facebooku ipak "otkinule dio kolača". Podaci su jako zanimljivi, jer oko 100 milijuna eura odlazi direktno na Facebook i Google i taj dio agencije i digitalni izdavači jednostavno ne mogu dobiti, istaknuto je na kraju prezentacije.