Digitalizacija može biti novi pokretač rasta Hrvatske jer stvara potencijal za znatan doprinos hrvatskom BDP-u, zaključak je nove studije koju je provela tvrtka McKinsey&Company. No, dodaju, potrebno je razmotriti šire makroekonomske implikacije i razviti odgovarajuće mjere kako bi se na njih učinkovito odgovorilo.
Pročitajte i ovo
U svojoj studiji “Hrvatska – novi izazivač u digitalnom ringu” proveli su makroekonomsko istraživanje koje kvantificira veličinu i stope rasta digitalne ekonomije u Hrvatskoj.
Posebno su istaknuli automatizacijski potencijal Hrvatske do 2030. godine koji bi mogao generirati 800 tisuća novih radnih mjesta i prekvalifikacije postojećih na nova, produktivnija zanimanja.
Snažnim fokusiranjem na digitalizaciju u Hrvatskoj se do 2025. godine može generirati 8,3 milijarde eura BDP-a s obzirom na to da tradicionalni pokretači rasta postupno nestaju usporedno s rastom digitalne ekonomije. No Hrvatska u njoj i dalje nedovoljno sudjeluje s razmjerno nižom produktivnošću i ograničenim ulaganjima kao glavnim uzrocima, istaknuo je Tomislav Brezinščak, partner i voditelj zagrebačkog ureda tvrtke McKinsey&Company na današnjoj konferenciji za medije predstavljajući rezultate stručne studije.
Znatan automatizacijski potencijal
Kako ističu, većina sektora u Hrvatskoj još uvijek nije prepoznala vrijednost digitalne ekonomije, što dovodi do velikog zaostatka u odnosu na druge države Europske unije. Te je razlike potrebno ukloniti kako bi Hrvatska ostvarila svoj puni potencijal. Hrvatska, prema podacima iz predstavljenog istraživanja, znatno zaostaje za digitalnim predvodnicima u svim oblicima digitalizacije, no ta trenutačna niska stopa digitalizacije u svim sektorima ukazuje na znatan dugoročni automatizacijski potencijal.
Procjenjuje se stoga kako će se do 2030. godine hrvatski automatizacijski potencijal preliti u čak 800 tisuća novih radnih mjesta, pa je zato potrebno što prije raditi na razvijanju odgovarajućih poticajnih mjera kao što su primjerice prekvalifikacije na nova, produktivnija zanimanja koja digitalizacija omogućuje. Automatizacija će uvelike utjecati na promjenu u potražnji za vještinama pa će tehnološka i društvena stručnost sve više dobivati na cijeni, procjenjuju u McKinseyju.
Hrvatska svoje napore u digitalizaciji treba usmjeravati na temelju tri postojeća povoljna čimbenika. Prvi je činjenica da Hrvatska ima veliki broj studenata sa završenim fakultetom ICT smjera, zatim da je cijena rada u ICT sektoru snažna konkurentska prednost te kako imamo reprezentativne primjere u javnom i privatnom sektoru, naglasio je Brezinščak. Ipak, dodao je, neophodni su dodatni napori u sklopu unaprjeđenja i modernizacije obrazovnog sustava, razvoju ICT infrastrukture, povećanja prihvaćanja digitalnih alata u javnom i privatnom sektoru te poboljšanja opće poduzetničke klime.
Preporuke za digitalizaciju
McKinsey je predstavio 10 preporuka za rast digitalizacije u Hrvatskoj. Svaka od preporuka daje odgovor kako to postići te koje su implikacije za donositelje politika, za realni sektor te za pojedince.
Javnom sektoru preporučuje se poticanje učenja vještina koje će se tražiti u budućnosti razvojem sveobuhvatne prekvalifikacijske strategije, prilagodnom obrazovnih programa za mlade i provedbom aktivnih mjera za sprječavanje odlijeva mozgova. Zatim, podržavanje primjene tehnologije u javnom sektoru bržim razvojem i promocijom online javnih servisa. Potom, podržavanjem primjene tehnologije u realnom sektoru promocijom digitalizacije, digitalne transformacije te poticanjem e-trgovine uspostavom pozitivne regulative koja će stimulirati tvrtke u korištenju digitalnih alata. Pored toga potrebno je ojačati regionalnu digitalnu suradnju između država srednje i istočne Europe.
Naposljetku, potrebno je unaprijediti poduzetničku klimu podržavanjem darovitih poduzetnika i pratećih udruženja, osiguravanjem podrške za startup hubove i olakšavanjem pristupa kapitalu.
Realnom pak sektoru preporučuje se ulaganje u ljudski kapital pripremom strategije za upravljanje talentom u sklopu digitalne ekonomije i unaprjeđenjem metoda za pronalazak novog kadra i usavršavanja postojećeg. Zatim aktivna primjena tehnologije i inovacija prilagođavanjem svojih poslovnih modela i korištenjem svih prednosti koje digitalni alati donose u upravljanju prihodima i troškovima te na koncu prihvaćanje digitalne organizacijske kulture u kojoj visoki menadžment predstavlja uzor kao i primjenom mehanizama nagrađivanja u svim situacijama koje dovode do prihvaćanja i primjene digitalnih rješenja.
Pojedincima McKinsey&Company stručnjaci preporučuju pripremanje za digitalnu ekonomiju ulaganjem u cjeloživotno učenje, posebice kada su u pitanju vještine koje se ne mogu jednostavno automatizirati. Isto tako, savjetuje se korištenje digitalnih alata i platformi s primjenom u svakodnevnom životu i radu. Za svaku stratešku preporuku McKinsey je u stručnoj studiji predstavio konkretne mjere.
Čelnik McKinsey&Company ureda u Zagrebu Tomislav Brezinščak ovom je prilikom također zahvalio stručnjacima iz javnog, realnog i društvenog sektora koji su svojim uvidima i podacima pomogli u podizanju ove stručne studije na višu razinu. Posebice je istaknuo suradnju s Googleom koji je dao doprinos u obliku analitike i zapažanja korištenih u ovoj studiji.
-
dvoje mrtvihVIDEO Horor u Velikoj Gorici: Žena skočila sa zgrade i poginula. U stanu su pronašli tijelo maloljetnice
-
Rat na Bliskom istokuUŽIVO Umalo izbila tučnjava tijekom pregovora: Trump prijeti Kini
-
Uvijek privlači pozornostZa nošenje ovih hlačica treba imati hrabrosti, Borna Kotromanić kombinira ih s poslovnom košuljom
