Hrvatske znanstvenice razvijaju materijale budućnosti i poručuju: "Znanost je igra, koje se ne treba bojati"

tri vijesti o kojima se priča Globalna prijetnja Izrael objavio kartu: "Govorili smo vam, a sada gledajte do kuda može doći iransko novo oružje" Rat na Bliskom istoku VIDEO Žestoki iranski napadi na Izrael: Najmanje petero mrtvih, među stotinu ranjenih i djeca. Netanyahu nahvalio Orbana poremećaj s opskbom "Cijene će porasti toliko da će ljudi prestati trošiti": Svijet je pred novim udarom

Predstavnice ove generacije su znanstvenice Lidija Kanižaj, Antonia Ressler, Anamarija Šestak i Nataša Vučemilović-Alagić, ovogodišnje dobitnice stipendije "Za žene u znanosti" koji se organizaciji L'Oréala Adria i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture već četrnaestu godinu zaredom.

Razgovarali smo sa stipendisticama o njihovim karijerama, područjima kojima se bave te pitli što bi preporučile budućim znanstvenicama i znanstvenicima.

Kojim područjem znanosti se bavite?

Antonia Ressler: Znanstveno područje kojim se bavim na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije su biomaterijali za primjene u inženjerstvu koštanog tkiva. Posebni interes pobuđuje nova generacija nosača na temelju poroznih kompozitnih materijala čija je uloga obnoviti, poboljšati ili zamijeniti prirodno tkivo kod kojeg je došlo do zatajenja ili djelomičnog gubitka. Područje istraživanja u sklopu doktorske disertacije uključuje izradu spomenutih nosača koji oponašaju visokoporoznu strukturu prirodne kosti. Glavni je cilj supstituirati razne elemente u pripremljen nosač i istražiti njihov utjecaj na rast i razvoj koštanih stanica.

Lidija Kanižaj: Područje kojim se bavim se može svrstati u anorgansku i strukturnu kemiju te koordinacijsku kemiju kompleksnih spojeva. Konkretno, pripravljam i istražujem nove homo i heterogmetalne oksalatne i kloranilatne komplekse koji sadrže prijelazne metale uz pristup "kemije građevnih blokova" ili "kompleksa kao liganda"s podesivim magnetskim svojstvima. Novodobivene oksalatne komplekse koristim kao prekursore za pripravu mješovitih metalnih oksida termičkom razgradnjom u jednom koraku. Danas je ovo vrlo zanimljivo područje kemije jer bi se novi materijali ovakvog tipa u budućnosti mogli koristiti kao različiti senzori ili elektronički podesivi magnetski uređaji, odnosno žele se dobiti novi funkcionalni materijali zanimljivih fizikalnih svojstava (mehaničkih, magnetskih, eletkričnih, optičkih).

Nataša Vučemilović-Alagić: Studirala sam fiziku na PMF-u u Splitu, a disertaciju izrađujem na Institutu Ruđer Bošković u suradnji s Friedrich-Alexander Sveučilištem Erlangen-Nürnberg u Njemačkoj. Bavim se modeliranjem ionskih tekućina, gdje upotrebljavajući fizikalne zakonitosti na kemijskom sustavu pokušavamo predvidjeti svojstva ovih materijala koji su danas u širokoj upotrebi, primjerice u transportu plina, skladištenju solarne energije, baterijama i superkapacitorima, koriste se za preradu nuklearnog goriva, a smatraju se i povoljnim kandidatima za kemijsku sintezu i katalizu te sve više zanimaju znanstvenu zajednicu.

Anamarija Šestak: U okviru doktorskog studija, grana kojom se bavim pripada kliničkim medicinskim znanostima, a iz polja je otorinolaringologije. Sama tema mojeg istraživanja pripada audiologiji, što je uže područje otorinolaringologije. Istraživanje je vezano uz vrtoglavice, kao jedan od rastućih javnozdravstvenih problema, te prikazuje utjecaj vestibularne rehabilitacije na sva vestibularna osjetila.

Kako će vam stipendija pomoći u karijeri i koji su vam planovi za budućnost?

Antonia Ressler: Stipendija Nacionalnog programa L’Oreal-UNESCO – Za žene u znanosti predstavlja veliku čast i priznanje za dosadašnji rad, ali ponajviše je poticaj za nastavak i ustrajnost u znanosti. Istraživački rad me ispunjava i željela bih ostvariti karijeru u znanosti, a ova stipendija je dobar vjetar u leđa.

Lidija Kanižaj: Moja je karijera u ovome trenutku usmjerena ka pripravi i istraživanju ovakvih novih materijala budućnosti i ovim bih se područjem voljela nastaviti baviti i dalje, proširujući svoja istraživanja i na druge prijelazne metale i općenito elemente koje koristim u svome istraživanju. Voljela bih se, dakle, nastaviti baviti znanošću i doprinijeti razvoju novih tehnologija koje bi mogle poboljšati kvalitetu života ljudi. Upravo mi je ova stipendija dodatni poticaj da nastavim u tome smjeru, jer vidim da je moj rad i trud i područje istraživanja cijele naše znanstvene grupe na ovaj način prepoznat. Svakako mi je ova stipendija i velika financijska pomoć i dio ću sigurno odvojiti za dodatna usavršavanja.

Nataša Vučemilović-Alagić: Što se tiče budućnosti, vidim se u temama koje se prvenstveno bave održivim razvojem, spajajući znanstveni i društveni angažman. Stipendija me iznimno obradovala i ohrabrila, istraživanje nije stalo ni tijekom ove pandemije. Budući da sam podstanar čitav život, stipendija ide u štednju.

Anamarija Šestak: Što se tiče moje karijere, cilj mi je što prije obraniti doktorat i završiti specijalizaciju iz otorinolaringologije, a svakako su u planu i daljnja istraživanja. Stipendija će mi uvelike pomoći, jer sredstva namjeravam uložiti u edukaciju koja će mi pomoći u daljnjem napredovanju.

Poruka mladima koji se žele posvetiti znanosti?

Antonia Ressler: Svim mladima koji razmišljaju o znanosti kao profesiji željela bih poručiti da ne sumnjaju u sebe i svoje sposobnosti, jer uz predan rad, znatiželju i ljubav prema znanosti uspjeh neće izostati. Znanost je igra, koje se ne treba bojati. Neka hrabro ustraju u svojoj želji, strpljivo grade svoje znanje i kompetencije kako bi u budućnosti radili ono što ih ispunjava.

Lidija Kanižaj: Poručila bih svim mladima da se svaka žrtva, trud i rad isplate i da upornošću i strpljivošću, prije svega prema sebi, puno toga mogu postići. Nemojte gledati na prepreke kao na nešto što vas zaustavlja, nego kao na nešto što trebate prekoračiti, a to možete ako se dovoljno jako otisnete od tla, slikovito rečeno. Nitko se nije učen rodio, niti kao znanstvenik, glazbenik ili što već želite postati. U konačnici što uložite u izgradnju sebe, to će vam se prije ili kasnije na jedan ili drugi način vratiti, nekad i puno bolje od onog što ste sami mislili da želite.

Nataša Vučemilović-Alagić: Ravnopravnost nije ni broj ni postotak, ravnopravnost se uči od malena. Nalazimo se u izazovnim vremenima, i svim mladim ljudima bih poručila da budu željni znanja, rasprave, filozofije, da imaju sluha jedni za druge te da se ne boje aktivno uključiti u svijet.

Anamarija Šestak: Moja poruka bi bila da se uvijek treba baviti onime što zbilja volite, jer tada ništa nije teško, a i mogući su veliki uspjesi.