Je li vrijeme da se pristup internetu proglasi osnovnim ljudskim pravom? "To ljudima omogućuje minimalno dostojanstvo života"

Prema mišljenju Martena Reglitza, filozofa i profesora etike sa Sveučilišta Birmingham u Velikoj Britaniji, činjenica da polovica ljudi na planetu uopće nema pristup internetu velik je problem. On smatra da bi bristup internetu trebao postati osnovno ljudsko pravo, odnosno drugim riječima - da svi ljudi na svijetu imaju garantiran pristup internetu.

Pročitajte i ovo Donošenje zakona Još jedna velika europska zemlja priprema povijesnu zabranu Žrtva prijevare Jedan klik skupo ga je koštao: Izdano upozorenje policije

tri vijesti o kojima se priča PRIJETI ESKALACIJA VIDEO Izraelci pokrenuli nove napade na Teheran pa objavili da su ubili 1500 Iranaca. Porastao i broj poginulih američkih vojnika Dobro je znati Koje su najsigurnije zemlje za život u slučaju trećeg svjetskog rata: Imamo popis USKO GRLO SVIJETA Iranska "nuklearna opcija": Ako to provedu, udarit će Trumpa tamo gdje je najslabiji

Pristup internetu jedinstven je i nezamjenjiv način ostvarivanja fundamentalnih ljudskih prava poput slobode govora i okupljanja, piše Reglitz u svojoj studiji.

Njegov je argument da je biti online toliko ključno za sudjelovanje u modernom načinu života, da to ljude koji nemaju pristup internetu stavlja u neravnopravan položaj u smislu informiranja, izražavanja vlastitih stavova, ostvarenja svojih osnovnih ljudskih prava i još puno toga.

Reglitz ide i korak dalje te kaže da onima koji si internet ne mogu priuštiti treba omogućiti besplatan pristup.

Pristup internetu više ne predstavlja luksuz, već moralno ljudsko pravo i svi bi trebali imati pristup tom globalnom mediju bez nadzora i cenzure, ističe Reglitz.

Bez takvog pristupa mnogi ljudi nemaju nikakav način za utjecanje ili traženje odgovornosti od vlasti i institucija. Te osobe jednostavno nemaju pravo glasa u stvaranju pravila koja bez obzira na to moraju slijediti i koja oblikuju njihove životne šanse, kaže Reglitz.

Kao primjere u kojima je internet poslužio masama u izražavanju težnji za slobodom, pravdom ili sigurnošću, Reglitz navodi Arapsko proljeće u ranim 2010-im godinama, kampanju #MeToo te dokumentiranje neopravdanog policijskog nasilja prema crncima u SAD-u.

Činjenica da je netko online ne jamči navedeno, priznaje Reglitz, ali baš ovi pokreti ne bi bili mogući bez društvenih medija i mogućnosti za prenošenje i čitanje informacija na internetu.

Pristup internetu omogućuje ljudima minimalno dostojanstvo života, piše Reglitz u svojoj studiji.

Reglitz isto tako priznaje da je internet i izvor korupcije i nanošenja zla, a kao primjere spominje masovni nadzor te kibernetičko ugnjetavanje. Ipak, prema njegovu mišljenju, pristup mreži previše je važan bilo kojem čovjeku da bi bio bez tog pristupa.

Dio svjetskih vlasti u tom smislu ide u pravom smjeru, kaže Reglitz te navodi primjere Europske unije i indijske provincije Kerala. U slučaju EU-a spominje cilj Unije da do 2020. godine omogući besplatan bežični pristup internetu svakom gradu i selu unutar Unije. Spomenuta indijska provincija Kerala proglasila je pristup internetu osnovnim ljudskim pravom.

Pročitajte i ovo Projekt Rune Brzi optički internet dolazi i u ruralna područja Hrvatske

Reglitz kaže da za pristup internetu nisu potrebne superbrze širokopojasne veze ili superbrzi smartphone uređaji jer ljudi i dalje mogu biti online s puno jednostavnijim uređajima i softverom.

Njegova studija objavljena je u znanstvenom časopisu Journal of Applied Philosophy.

Izvor: Science Alert