Prosječan Hrvat godišnje napravi čak 96 kilograma ovog otpada, dio završi - u hrani na stolu: "To je tempirana bomba"

Galerija 0 0 0 0

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Teheran pod žestokim udarom, Izrael nesmiljeno udara, SAD priznao prve gubitke. Rusija upozorila: "Još uvijek nismo vidjeli dokaze" MISTERIOZNA MRLJA Objavljena fotografija crvene mrlje na Trumpovu vratu: Oglasila se Bijela kuća Nova akcija U tijeku su uhićenja i pretresi! Procurilo tko je na meti policije i USKOK-a

Plastiku treba izbaciti, a ne reciklirati. Poruka je to s UN-ova skupa u Parizu koja je dobila najveći pljesak.

Istina je da ne možemo reciklirati naš izlaz iz ovog nereda. Reciklažna infrastruktura nije u stanju... Infrastruktura za recikliranje ne može se nositi s današnjim količinama, kazala je Inger Andersen, izvršna direktorica za okoliš pri UN-u u prilogu reportera Dnevnika Nove TV Dine Goleša.

I francuski predsjednik Emmanuel Macron poslao je diplomatima jasnu poruku.

Ako ne učinimo ništa, utrostručit ćemo količinu plastičnog otpada do 2060. Plastično onečišćenje je tempirana bomba, kao kuga koja je već počela, rekao je.

Pročitajte i ovo Inovativno i korisno Znanstvenici neobičnom uporabom pelena riješili dva problema jednim udarcem

Istovremeno australski znanstvenici upozoravaju - mikroplastika je već u našoj atmosferi i poput bumeranga vraća se s kišom. Prema njihovoj prognozi za Pariz - do kraja godine na tlo će s kišom pasti čak 10 tona mikroplastičnih vlakana.

Godišnje napravimo čak 96 kilograma plastike

Kišobran u borbi protiv mikropastike neće pomoći. Sve kreće od pojedinca. Prosječni Hrvat godišnje napravi čak 96 kilograma plastičnog otpada.

Nismo ni svjesni koliko te usputne ambalaže bacamo. Jednostavni je primjer - brzinski sendvič iz trgovine. U plastici je i sir i salama, čak i pecivo, pa dodajte još jogurt ili vodu...

Čak 40 posto sve plastike u EU potroši se samo za ambalažu. Najgore je što dobar dio nje završi u oceanima i morima, a onda je mi jedemo.

Pročitajte i ovo A koliko ih vi skrivate? Riješite ih se: Oko 5 milijuna starih mobitela skriva se po ladicama

Imate manje organizme koji se hrane plastikom ili mikroplastikom, kao što je zooplankton, a veće ribe onda se hrane zooplanktonom. I onda ta riba završava nama na stolu, upozorava Mirta Smodlaka Tanković, znanstvena suradnica u Centru za istraživanje mora.

Najgore je u nerazvijenim zemljama. Procjenjuje se da svake minute u svijetu jedan kamion plastike završi u moru. I to treba hitno mijenjati.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.