Nekad su istraživači izdržavali tjedne muke kako bi došli do Sjevernog pola, vukući saonice preko opasnog leda. Danas putnici mogu udobno prići istom odredištu, uz pomoć brodova za krstarenje, ali i leda omekšanog klimatskim promjenama. Led na Arktiku nestaje alarmantnih stopom od 12 posto po desetljeću, a predviđa se da će ljeta biti bez leda do 2030-ih, bez obzira na smanjenje štetnih emisija.
Pročitajte i ovo
Na Antarktiku, s druge strane planeta, masivni ledenjak Thwaites puca pod pritiskom globalnog zatopljenja. Razine morskog leda na Antarktiku također su pale na rekordno niske razine 2024. godine, odnosno već drugu godinu zaredom. Čak i uz agresivna smanjenja štetnih emisija, te promjene već sad mogu biti nepovratne.
Privremeno, ali nužno rješenje?
Kako bi se usporilo propadanje Arktika, geoinženjering bi mogao pružiti privremeno rješenje. Start-up Real Ice predlaže korištenje morske vode za zgušnjavanje leda na Arktiku, iako kritičari upozoravaju da bi to moglo odvratiti pažnju od kritičnog zadatka smanjenja emisija. Ipak, geoinženjering dobiva pozornost kao nužna opcija za sprječavanje daljnje klimatske katastrofe.
Polarna područja igraju vitalnu ulogu u odbijanju sunčevog zračenja natrag u svemir, a njihov nestanak bi samo dodatno ubrzao globalno zagrijavanje.
Pročitajte i ovo
Neki tvrde da je ponovno zamrzavanje polova najmanje štetna dostupna opcija geoinženjeringa, ali taj plan je i dosta kontroverzan, jer opsežne procjene utjecaja bit će ključne za zaštitu divljih životinja i lokalnih ekosustava tog područja. S druge strane, nepoduzimanje mjera moglo bi dovesti do globalne klimatske nestabilnosti.
Do smanjenja emisija trebalo je doći već odavno. Sada, kada je preostalo malo vremena, možda nećemo imati drugog izbora nego prihvatiti metode geoinženjeringa kako bismo usporili topljenje leda i izbjegli daljnje klimatske katastrofe.
Izvor: New Scientist
