Razotkrivajući novi skriveni narativ drevne egipatske domišljatosti, znanstvenici su otkrili davno zakopanu pritoku Nila, rasvjetljavajući pritom misterij izgradnje piramida. Skrivena tisućljećima ispod slojeva pustinjskog pijeska i poljoprivrednog zemljišta, ta 64 kilometra duga riječna arterija, nazvana Ahramat, vijugala je uz više od 30 veličanstvenih piramida, uključujući najpoznatije piramide u Gizi.
Otkriće, objavljeno u časopisu Communications Earth & Environment, služi kao dokaz genijalnosti starih Egipćana, nudeći uvid u njihovo pronicljivo razumijevanje prirodnih resursa i strateškog planiranja. Voditeljica istraživanja Eman Ghoneim, s američkog Sveučilišta North Carolina u Wilmingtonu, osvrnula se na značaj tog novog otkrića.
Pročitajte i ovo
Nitko nije bio siguran u lokaciju, oblik, veličinu ili blizinu tog mega vodenog puta stvarnom mjestu piramida, rekla je.
Praktičnost riječnog transporta teških materijala
Koristeći snagu napredne radarske satelitske tehnologije, međunarodni tim krenuo je u potragu za otkrivanjem tajni skrivenih ispod pustinjskog pijeska. Pedantnim mapiranjem i analizom otkrili su Ahramat, vodeni pojas spasa koji je nekoć hranio ambicije faraona i arhitekata. No, nekad moćna rijeka bila je sve više prekrivena pijeskom, u procesu koji je potencijalno započeo tijekom velike suše prije otprilike 4200 godina, sugeriraju znanstvenici.
Implikacije tog otkrića daleko nadilaze puku povijesnu zanimljivost. Strateški položaj piramida duž obala rijeke nudi primamljive tragove u logistička čuda drevnog egipatskog inženjerstva. Suzanne Onstine, koautorica navedenog istraživanja s američkog Sveučilišta u Memphisu, naglasila je praktičnost riječnog transporta. Te teške materijale bilo bi mnogo lakše plutati niz rijeku nego prevoziti kopnom,rekla je.
Piramide u Gizi nalazile su se na platou udaljenom otprilike kilometar od obale te rijeke. Ghoneim je istaknula da se mnoge piramide imale ceremonijalno uzdignute šetnice koje su se pružale uz rijeku sve do Doline hramova i koje su služile i kao riječne luke. To zapravo sugerira da je rijeka igrala ključnu ulogu prijevozu ogromnog građevnog materijala i radnika koji su bili potrebni za izgradnju piramida, dodala je Ghoneim.
Povezanost geografije, klime, okoliša i ljudskog ponašanja
Pročitajte i ovo
Obale te rijeke mogle su isto tako biti mjesta gdje su se dočekivale faraonove pratnje, prije nego što tijela egipatskih vladara bila premještena u grobnice unutar piramida, sugerira Ghoneim. Na koncu, sama rijeka možda ukazuje na to zašto su se piramide gradile na različitim mjestima.
Tok vode i njezin volumen mijenjali su se tijekom vremena, pa su kraljevi 4. dinastije morali donositi drugačije odluke od kraljeva 12. dinastije. Otkriće me podsjetilo na intimnu vezu između geografije, klime, okoliša i ljudskog ponašanja, zaključila je Ghoneim. Doista, u vijugavim strujama Ahramata nalazimo ne samo odjeke prošlog vremena, već i bezvremenski dokaz otpornosti i snalažljivosti ljudskog duha pred brojnim izazovima.
Izvor: The Guardian
