U pokušaju rješavanja značajnog utjecaja rudarenja kriptovaluta na okoliš, američka vlada razmatra uvođenje poreza na rudare kriptovaluta.
Kriptovalute, poput bitcoina, oslanjaju se na rudarenje, odnosno energetski intenzivan proces koji čini 0,69 posto globalne potrošnje električne energije. Američka vlada procjenjuje da je 2,3 posto električne energije u toj zemlji u 2023. godini potrošeno u 137 rudarskih operacija, s povećanjem troškova električne energije u Teksasu od 5 posto, povezanim s rudarskom potražnjom.
Predloženi državni proračun sameričkog predsjednika Joea Bidena za 2025. godinu priznaje negativne učinke rudarenja na okoliš i predlaže postupno uvođenje poreza od 30 posto na ukupne troškove energije rudara počevši od te godine.
Pročitajte i ovo
Predloženi porez naišao je na kritike industrije kriptovaluta, a Dennis Porter iz Satoshi Action Funda nazvao ga je zabranom na mala vrata. Nekoliko velikih rudarskih kompanija, uključujući Block Mining, Frontier Mining i HIVE Digital Technologies, odbilo je komentirati navedeni prijedlog američke vlade.
Međutim, kripto stručnjaci upozoravaju da oporezivanje industrije može dovesti do neželjenih posljedica, a Alex de Vries s Vrije Universiteit Amsterdam napominje da su rudarske operacije mobilne i da se mogu preseliti u zemlje s manje strogim propisima ili jeftinijom strujom. Naglašava i da je globalno rješavanje problema ključno, kako bi se izbjeglo pogoršanje globalnog problema klimatskih promjena.
De Vries zagovara globalni pristup smanjenju emisija od rudarenja kriptovaluta, naglašavajući potrebu da se slijedi primjer ethereuma koji je eliminirao rudarenje i značajno smanjio potrošnju energije. Unatoč tome, napominje da je većina bitcoin rudara pokazala malo interesa za usvajanje takvih promjena.
Izvor: New Scientist
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Potvrđeno da je pogođeno nuklearno postrojenje u Iranu. Oglasila se Rusija: "Bio je to paravan..."
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
GLASINA NIJE TOČNASlavni nogometaš Irana nije tražio da ga klub pusti kako bi mogao u rat
