Na Visokom učilištu Algebra 26. i 29. rujna održava se ALL DIGITAL 2023 Summit na kojem se okupilo dvjestotinjak europskih čelnika te članica udruge ALL DIGITAL iz trideset europskih zemalja, kao i hrvatskih članica Mreže za razvoj digitalne pismenosti, organizacija civilnog društva, škola, IT kompanija, akademske zajednice te hrvatskih i europskih kreatora javnih politika zaduženih za razvoj digitalnog obrazovanja.
Summit se održava pod egidom Vještine za digitalnu budućnost te je u središtu pozornosti nužnost osnaživanja europske radne snage i njeno jačanje osnovnim digitalnim vještinama potrebnim za napredovanje u sve dinamičnijem tržištu rada. Govornici su raspravljali o strategijama za premošćivanje digitalnog jaza, podršci marginaliziranim zajednicama i osiguravanju jednakog pristupa digitalnim resursima. Na Summitu je posebno naglašena važnost digitalne uključenosti, koja osigurava da nitko ne bude zapostavljen u digitalnoj transformaciji.
Pročitajte i ovo
Skup je otvorio član Uprave Algebre Hrvoje Josip Balen koji je naglasio da je Hrvatska prije bila prepoznata kao zemlja inovatora kao što su Lupis, Vrančić i Tesla, a danas smo poznatiji po turizmu, nego po inovacijama i digitalnim vještinama. Uzrok tome Balen vidi u poreznim politikama jer, usprkos što u Stretegiji Digitalne Hrvatske do 2032. stoji da Hrvatska želi imati barem 13 posto udjela ICT industrije u BDP-u, i dalje nedostaju poticajne porezne strategije za privlačenje i zadržavanje stručnjaka u tehnološkoj industriji.
U vrijeme globalizacije, nikad većih prilika za migracije po EU županijama, bez značajnog upliva u poreznu politiku prema vrhunskim talentima koji svakodnevno dobivaju desetke ponuda za posao preko LinkedIna i drugih kanala riskiramo održivost čitave domaće ekonomije i vrijeme je da se zapitamo kakvu budućnost želimo ostaviti našoj djeci, komentirao je Balen.
O stanju obrazovanja i digitalnim vještinama u Hrvatskoj govorio je dekan Visokog učilišta Algebra Mislav Balković koji je rekao da je zabilježen značajan pomak u području ulaganja poduzeća u razvoj ICT vještina. Ipak, upozorio je kako je i dalje nizak udio hrvatskih građana koji posjeduje osnovne digitalne vještine tako da je daljnji rad na digitalnom opismenjivanju nacije ključan.
Također, Balković kaže kako će za daljnji rast gospodarstva od velike važnosti biti vještine i podsjetio je na EEC istraživanje u kojem stoji da povećanje obrazovnih postignuća za 50 PISA bodova dugoročno vodi do jednog postotnog boda više stope gospodarskog rasta te da u slučaju poboljšanja prosječnog postignuća učenika za 25 PISA bodova, ekonomska dobit EU ima potencijal rasta na 35 bilijuna eura do 2090. godine. To možemo prevesti kao povećanje BDP-a za 6,2% u istom vremenskom periodu te rast plaća od 12% za sve radnike u zemlji, objasnio je.
U govoru Omogućivanje digitalnog obrazovanja i pružanje digitalnih vještina, Georgi Dimitrov, voditelj jedinice za digitalno obrazovanje, DG EAC, Europska komisija, usredotočio se na to zašto Komisija u svoj fokus stavlja upravo program digitalne transformacije u obrazovanju i osposobljavanju te na koji način jačaju potporu širenju pristupa digitalnom obrazovanju: Digitalna tranzicija nije samo tehnologija, već prije svega ljudi. Naša je uloga kao kreatora politike osigurati da svaka osoba posjeduje digitalne vještine kako bi bila dio uspješne transformacije društva u digitalnom dobu. Vjerujem da je to moguće samo podupiranjem visokokvalitetnog, uključivog i dostupnog digitalnog obrazovanja.
Pročitajte i ovo
Na panel raspravi o utjecaju umjetne inteligencije na transformaciju obrazovanja, voditelj Mreže za razvoj digitalne pismenosti Žarko Čižmar i njegovi gosti razgovarali su o potrebi razvoja novog europskog okvira digitalnih kompetencija za građane te su se dotaknuli novih velikih jezičnih modela i generativnog AI-a te raspravili izazove i prilike koje umjetna inteligencija pruža profesionalcima u kreativnim i kulturnim industrijama. Na panel raspravi sudionici su se dotaknuli i uloge organizacija civilnog društva u pružanju kvalitetnog digitalnog obrazovanja za sve građane, kao i potrebe razvoja komunikacijskih vještina u doba umjetne inteligencije.
Na AD Summitu održane su i interaktivne, praktične radionice s ciljem unaprjeđenja digitalnih kompetencija polaznika, osiguravajući da sudionici mogu aktivno primijeniti stečeno znanje. Putem inovativnih alata istraživali su nove metodologije učenja, ažuriranja politika, gemifikaciju i suradničke online platforme.
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Hrvati se vraćaju iz ugroženih zemalja. Izvedeni novi udari na Teheran, oglasio se Trump: "Gotovo sve je uništeno"
-
DRAMA U KUVAJTUVIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom
