Ako vam u koncertnoj gužvi iznenada postane neugodno, trebate li otići?

Volite koncerte i festivale na otvorenom, ali nije vam drago biti u gomili ljudi? Oni osjetljiviji mogu u gužvi iznenada osjetiti nelagodu, anksioznost ili stres. Što biste trebali učiniti ako vam se to dogodi?

tri vijesti o kojima se priča "Ovo je ozbiljna kriza" Energetski stručnjak za Dnevnik Nove TV: "Uskoro možemo očekivati cijene goriva od dva eura" Rat na Bliskom istoku VIDEO Trump traži pomoć zbog Hormuza, stigao mu odgovor Irana: "Zatvoren je samo za neke" SUMNJIVE AKTIVNOSTI Uzbuna u Beču: "Pogledajte što imaju na krovu, usmjeravaju ih na različite ciljeve"

Svakako ne smijete potiskivati osjećaje, rekla je psihologinja Gabriele Bringer za dpa i dala nekoliko savjeta kako se s njima nositi i zadržati 'hladnu glavu'.

Što izaziva iznenadan osjećaj tjeskobe u gužvi, na primjer na koncertu?

Velike događaje i festivale prati mnoštvo stimulansa: zvukovi, boje, mirisi. Mnogo ljudi na malom prostoru uvijek znači stres, neovisno o tome kako je lijepo i kako se ponekad možete osjećati dobro u gužvi, rekla je.

Ljudi također ne reagiraju jednako na stres.

Neki ga bolje podnose, a drugi budu senzorno preopterećeni, što može izazvati tjeskobu čak i ako uopće nije velika gužva. I sama spoznaja da je oko vas mnogo ljudi može izazvati takvu reakciju, rekla je.

Dodat ću i da neki ljudi nisu svjesni da snažno reagiraju na gužve dok se ne nađu u njima. Kako se osjećate taj dan također ima utjecaja. Ako ste loše, ako ste previše radili u tom tjednu, bit ćete osjetljiviji nego ako ste odmorni, rekla je.

Što učiniti ako u gužvi doživite akutan osjećaj neugode?

Ako se osjećate uznemireno, počnete se znojiti, ubrzano disati ili vam srce počne brže kucati, trebali biste reagirati na te početne znakove jer ako se osjećaj anksioznosti poveća, može lako rezultirati paničnim napadajem. Tada postoji opasnost da nećete moći učiniti ono što vam je u tom trenutku najpotrebnije, odnosno jasno razmišljati, rekla je Bringer.

Najvažnije je, dakle, zadržati 'hladnu glavu' i smiriti se na minutu kako biste odlučili želite li napustiti gužvu i, ako želite, kojim putem, dodala je.

Postoji više tehnika smirivanja

Učinkovite tehnike smirivanja variraju od osobe do osobe. Jedna je duboko, svjesno disanje. Ili možete popiti malo vode, ako vam je pri ruci. Pomoći može i da se fokusirate na jednu osobu, na primjer nekog tko je s vama, ili nastojati ignorirati mnoštvo oko vas, rekla je psihologinja.

Te tehnike mogu razbistriti vaš um i pomoći vam da odlučite što dalje. Je li to bio samo kratak napad anksioznosti i hoćete li ostati? Ili ćete otići? Ako bi odlazak bio poraz, možete planirati povratak. Ili otići na mjesto na rubu gužve, objasnila je.

Veliki događaji zasipaju ljude mnoštvom različitih stimulansa. Što ako je čovjek previše stimuliran, poput spužve koja više ne može upiti nimalo vode?

Dobro je odlučiti što su vam prioriteti. Što definitivno želite vidjeti? Što možete preskočiti bude li potrebno? Najbolje je to učiniti unaprijed jer jednom kada ste ondje, impuls da se vidi više je snažniji, posebno ako biste zaista željeli vidjeti sve, rekla je.

Kada vaš mozak signalizira senzorno preopterećenje, trebali biste smanjiti stimulanse koje doživljavate. Udaljite se od ljudi, od buke. Ponekad je dovoljno provesti malo vremena na zahodu, glavno da niste pored zvučnika, dodala je.

Nekima može pomoći da stave slušalice – ne da nešto slušaju, nego da blokiraju zvukove izvana i samo primaju optičke stimulanse. Ili biste mogli zatvoriti oči i samo slušati, zaključila je Bringer.