Suvremeni način života sve više izlaže ljude okolnostima za koje se njihov um i tijelo možda nikada nisu evolucijski prilagodili, otkriva novo istraživanje koje su proveli društveni znanstvenici s nekoliko institucija u Singapuru.
Autori tog istraživanja, koje je objavljeno u časopisu Behavioral Sciences, smatraju da se čovjek razvijao u malim, dobro poznatim skupinama u kojima su društveni odnosi i prijetnje bili neposredni i lako prepoznatljivi. Današnji svijet, nasuprot tome, obilježavaju ogromne zajednice, stalna povezanost i brojni međusobno isprepleteni pritisci koji stvaraju trajan osjećaj natjecanja, što autori opisuju kao evolucijski nesklad.
"Stres, usamljenost i anksioznost često se promatraju kao osobni problemi ili posljedica životnog stila, no mogu odražavati i nesklad između okružja u kojem ljudi danas žive i uvjeta kojima su se naš um i tijelo razvili kako bi se u njima snalazili. To znači da ne bismo trebali razmišljati samo o otpornosti pojedinca, nego i o tome kako su oblikovani naši gradovi i zajednice", ističe Sarah Chan, psihologinja okoliša sa Sveučilišta za tehnologiju i dizajn u Singapuru, u priopćenju objalvjenom na stranicama tog sveučilišta.
Neprestani pritisak sa svih strana
Prema autorima navedenog istraživanja, instinkti oblikovani tijekom stotina tisuća godina evolucije nisu dobro prilagođeni društvu kojim dominira internet i u kojem se ljudi neprestano uspoređuju s prijateljima, članovima obitelji, poznatim osobama i potpunim strancima.
"Natjecanje nije nova pojava, ali suvremeni život može stvoriti osjećaj da ono nikada ne prestaje. Evolucijska perspektiva može pomoći objasniti zašto ljudi tako snažno reagiraju na uspoređivanje s drugima i strah od zaostajanja, čak i kada ti signali dolaze od nepoznatih ljudi ili sa zaslona, a ne iz male društvene skupine”, rekao je u istom navedenom priopćenju Jose Yong, istraživački psiholog sa singapurskog Sveučilišta James Cook.
U navedenoj studiji se klimatske promjene, globalne pandemije, gospodarska nestabilnost i tehnološke promjene, uključujući razvoj umjetne inteligencije, opisuju kao dijelovi povezane "polikrize" koja dodatno potiče nesigurnost, profesionalno izgaranje i šire društvene pritiske.
Novo promišljanje prostora
Singapurski znanstvenici svoj teorijski okvir nazivaju Hipotezom o društvenom evolucijskom neskladu i natjecanju. Predlažu stvaranje više zelenih gradskih površina, urbanistička rješenja koja smanjuju osjećaj preopterećenosti te razvoj digitalnih platformi koje umanjuju natjecateljske pritiske umjesto da ih dodatno potiču.
Buduća istraživanja trebala bi utvrditi mogu li promjene okružja utemeljene na tim načelima mjerljivo poboljšati opće psihološko i tjelesno zdravlje ljudi.
-
hitne protuepidemijske mjereZavod reagirao zbog opasnog virusa, evo koje mjere slijede u Zagrebu: "Ne boravite na otvorenom, zatvorite prozore i vrata"
-
VREMENSKA PROGNOZAStiže osvježenje, no prije toga prijete olujni vjetar i lokalni pljuskovi
-
Prepun je modricaVIDEO Itauma se prvi put oglasio nakon poraza od Hrgovića: "Bila je to j*beno..."
