Gotovo dva milijuna ljudi napustilo je New Orleans i ostala obalna područja američke savezne države Louisiane, a deseci tisuća evakuirani su iz priobalja Mississippija, Alabame i jugoistočnog Teksasa, uoči dolaska uragana Gustav čije se središte u ponedjeljak oko 10 sati ujutro, po lokalnom vremenu (16:00 CET), nalazilo 100 km južno od New Orleansa.
Uragan je u međuvremenu izgubio na snazi, postavši olujom II. kategorije s vjetrom brzine 177 km na sat, na udare do 215 km. Središte uragana kreće se u smjeru sjeverozapada, brzinom od 25 km na sat, a nad obalu bi trebalo prijeći oko 60 km zapadno od New Orleansa, ponovno ojačan kao oluja III. kategorije.
Olujni vjetar koji puše 80 km na sat i obilne kiše već su u nedjelju navečer zahvatile cijelo priobalje, najavljujući dolazak uragana.
Gustav je prvi veliki uragan koji će testirati regiju od 2005. godine, kada je razorna Katrina, također uragan III. kategorije, u Lousiani i cijeloj regiji odnijela oko 1.600 života, poplavila 80 posto New Orleansa i uništila nasipe, kanale, luke i druge obalne instalacije, nanijevši više od 125 milijardi dolara štete.
Ulice New Orleansa i ostalih gradova i naselja na ugroženom području u kojima je provedena evakuacija, u ponedjeljak su puste i na njima se vide samo pripadnici policije i Nacionalne garde, koji paze na moguće pljačkaše. Evakuacijom je obuhvaćeno 90 do 95 posto stanovništva priobalja Louisiane i ona je provedena u subotu i nedjelju, uz visoki stupanj organizacije, izvijestili su američki mediji.
"Jako sam ponosan na uspjeh evakuacije. Greške od prije tri godine se ne smiju ponoviti", izjavio je gradonačelnik New Orleansa Ray Nagin.
S ulica New Orleansa i drugih gradova koji su na udaru Gustava izvješćuju brojne američke televizijske ekipe, posebno one kabelskih news-programa koje imaju 24-satni izravni prijenos dolaska uragana.
TV reporteri javljaju se s napuštenih ulica, šibani vjetrom i kišom, a oni ambiciozniji i s krovova zgrada, držeći se za stup, zavezani konopcem oko pasa, dok vjetar svija krošnje palmi u pozadini.
Za Louisianu, Mississippi, Alabamu i zapad Floride, dano je upozorenje mogućih tornada, koji su uobičajeni kao popratna pojava uragana.
Zbog predviđanja da bi razina voda na ušću Mississippija kod New Orleansa mogla porasti više od četiri metra, najveća zabrinutost vlada oko sustava nasipa, kanala i ustava oko grada, na kojima još traje rekonstrukcija i obnova nakon Katrine, a cijeli posao trebao bi biti dovršen tek 2011. godine.
Glavni udar uragana Gustav trebali bi primiti nasipi zapadno od grada, koji su 2005. prošli relativno neoštećeno, pa nisu ni obnavljani.
Posljednja izvješća TV mreža govore da su visoke vode prešle preko nasipa industrijskog kanala u New Orleansu.
Uoči dolaska Gustava, Inženjerijski korpus SAD-a, koji održava priobalne instalacije, podigao je visinu nasipa na naslabijim točkama, koristeći vreće s pijeskom.
Predsjednik George W. Bush otkazao je sudjelovanje na otvaranju Nacionalne republikanske konvencije u St.Paulu u ponedjeljak, kako bi umjesto toga posjetio ugroženo priobalje svog rodnog Teksasa. Predsjednički kandidat John McCain, koji je u subotu posjetio državu Mississipi, upozorivši da se ne smiju ponoviti greške Katrine, također je svoj raspored prilagodio prirodnoj opasnosti koja se nadvila nad američki Jug.
Program rada prvog dana konvencije reduciran je, zbog dolaska uragana Gustav, i većina aktivnosti prebačena je za utorak, kazali su republikanski dužnosnici.
Američki ministar domovinske sigurnosti Michael Chertoff izjavio je kako su vlasti imale tri godine da izrade plan reakcije na uragan, koji ranije nije postojao. "Planiranje, pripreme i rana reakcija", po njegovim su riječima ključni kako bi se stradanje i štete od uragana svele na najmanju moguću mjeru.
Gustav je na svom putu kroz Karibe do sada odnio najmanje 94 ljudske žrtve.
Oko 96 posto američkih naftnih platformi i 90 posto plinskih platformi u Meksičkom zaljevu, koje daju 20 posto proizvodnje u SAD-u, obustavilo je rad i evakuiralo radnike.
Utjecaj Gustava na cijene nafte još se ne osjeća i nafta se na elektroničkom trgovanju na burzi u New Yorku u ponedjeljak kretala oko 114 dolara za barel.