Preglasavanjem 5-4, Vrhovni sud je utvrdio kako je 32-godišnja zabrana posjedovanja ručnog oružja (pištolja i revolvera) u Okrugu Columbija - glavnom gradu Washingtonu, nespojiva s pravom na oružje koje Amerikancima jamči Drugi amandman na Ustav.
"Budući da je dobro uređena milicija nužna za sigurnost slobodne države, pravo građana da drže i nose oružje neće biti ograničeno", glasi Drugi amandman, donesen 1791.
Osnovno pitanje za suce bilo je da li amandman štiti prava pojedinca da posjeduju oružje, bez obzira na okolnosti, ili je to pravo na neki način povezano sa služenjem u državnoj miliciji.
Sudac Antonin Scalia, u obrazloženju većinskog mišljenja na 64 stranice, naglasio je kako Ustav ne dopušta "apsolutnu zabranu držanja i uporabe pištolja u kući za samoobranu". Scalijinom stajalištu su se pridružili predsjednik suda John Roberts, te suci Samuel Alito, Anthony Kennedy i Clarence Thomas.
U izdvojenom mišljenu sudac John Paul Stevens je napisao kako nigdje nema dokaza da su tvorci Ustava prije 200 godina "odlučili ograničiti instrumente izabranim dužnosnicima koji žele ograničiti civilnu uporabu oružja". Uz Stevensa, u manjini su ostali suci Stephen Breyer, Ruth Bader Ginsburg i David Souter.
Zakon o posjedovanju oružja u Okrugu Columbia, odnosno Washingtonu, jedan je od najstrožih u SAD-u. Na snazi je od 1976. i zabranjuje stanovnicima posjedovanje pištolja, osim ako ih nisu imali prije njegova donošenja. Puške sačmarice i karabini mogu se držati u kući, ako su registrirani, pod uvjetom da se drže ispražnjeni, rastavljeni ili s bravom na okidaču.
Naoružani zaštitar Dick Anthony Heller (66) tužio je Okrug Columbia nakon što mu je odbijen zahtjev za držanje pištolja u kući, u četvrti Capitol Hill, gdje je i zgrada Vrhovnog suda.
Okružni sud presudio je u Hellerovu korist, utvrdivši da se potpunom zabranom ručnog oružja u Washingtonu narušava ustavno pravo građana.
Bijela kuća "izrazila je zadovoljstvo što je Vrhovni sud potvrdio da Drugi amandman štiti pravo Amerikanaca da posjeduju i nose oružje", po riječima glasnogovornice Dane Perino, koju je citirala TV Fox.
Pitanje je izazvalo podjelu unutar Busheve administracije, s potpredsjednikom Dickom Cheneyem koji je podržavao ukidanje washingtonske zabrane posjedovanja oružja i drugih dužnosnika koji su strahovali da odluka Vrhovnog suda može potkopati i druge propise o oružju, uključujući i federalne propise koji ograničavaju prodaju automatskog oružja, navodi američki tisak.
Zagovornici nošenja oružja u četvrtak su pozdravili odluku Vrhovnog suda, kao vraćanje oduzetih sloboda građanima. "Smatram to uvertirom u postupni proces donošenje olakšanja Amerikancima koji poštuju zakone, svugdje gdje im je ta sloboda uskraćena", izjavio je Wayne LaPierre, izvršni potpredsjednik Nacionalne puškarske organizacije (NRA), skupine koja je na čelu moćnog lobija zagovornika prava na oružje.
LaPierre je najavio da će NRA sada podići tužbe u San Franciscu, Chicagu i drugim gradovim koji su uveli ograničenja na posjedovanje ručnog oružja.
Demokratska senatorica iz Kalifornije Diane Feinstein, vodeći zagovornik kontrole oružja u Kongresu, kritizirala je odluku suda.
"Mislim da će građani ove sjajne zemlje biti manje sigurni zbog te odluke", kazala je Feinstein.
Ustavi 44 od 50 američkih saveznih država sadrže neku odredbu o pravu na posjedovanja oružja, na koje neće utjecati pravorijek Vrhovnog suda o zabrani nošenja oružja u Washingtonu.
na graničnom prijelazu
U Podravini
Spašena u zadnji tren
