'Vojni udar je propao, učinjen je nespretno, a demokratsku vlast treba podržati'

Profesore Cvrtila, kako Vi gledate na ovu situaciju, je li ovo uistinu čin samo jedne frakcije vojske?

Pročitajte i ovo Ekstremna vrućina VIDEO Nevjerojatni prizori iz Turske: Temperatura danima prelazi 40 stupnjeva, počeo se topiti i asfalt Čestitao Putinu na pobjedi Turski predsjednik Erdogan: "Turska je spremna pomoći kako bi Rusija i Ukrajina započele pregovore"

Pa izgleda da jest, obzirom da je jedan dio pokušao vojni udar, a drugi dio se priklonio vlastima i spriječio ovaj udar. Prema tome možemo govoriti da je jedan dio, koji je to napravio poprilično nespretno, ako to tako možemo reći, obzirom da su čitali vojne udžbenike kako se provode vojni udari, oni su neke bitne stvari u tome propustili i ovaj vojni udar nikako nije mogao uspjeti. Na kraju krajeva, treba podržati demokratski izabranu vlast, bez obzira kako ona vlada i to su napravili državnici iz svijeta. Vojni udari nisu rješenje, bez obzira kako situacija bila teška ekonomski, ili podijeljeno društvo kao što je u Turskoj. Vojni udari sigurno nisu rješenje.

Koji bi bili njihovi motivi, jesu li u skladu s turskim Ustavom koji vojsci daje pravo očuvanja sekularne države?

Mogao je biti jedan od motiva, odnosno može se koristiti kao argument. Vojska je na kraju, krajeva, 1980. godine napravila vojni udar kako bi pomirila društvo, jer su bili veliki sukobi između lijevih i desnih frakcija, odnosno lijevih i desnih političkih stranaka i grupacija. 1997. godine oni su također napravili pritisak na vlast da se ona promijeni i da učini nešto što će onda državu usmjeriti prema stabilnosti. Upravo tad su se pozivali na tu ustavnu odredbu koja im jamči da oni mogu intervenirati u onim slučajevima, kad smatraju da država ne ide u pravom smijeru. Međutim, ta je njihova uloga smanjena značajno, kad je Turska počela svoj pristupni put EU. EU je tražila da se to mora promijeniti, jer niti jedna europska država, a pogotovo ona država koja želi ući u Europsku uniju, ne može imati takvu odredbu, odnosno, ne može imati takvu ulogu vojske u političkom životu.

Slažete li se s kolegom Jovićem u viđenju Erdoanova odmaka od sekularne države?

On (Erdogan) to pokušava otkako je došao na vlast, on je jednim sitnim potezima modificirao onu sekularnu Tursku, kakvu je postavio Ataturk i kakva se kasnije razvijala i pod utjecajem ovih vojnih udara, koje je vojska izvodila. On je sad došao u situaciju kad želi promijeniti ustav, koji jamči ovakvu poziciju vojsci. On to želi promijeniti i iz parlamentarnog sustava, gdje premijer ima vrlo veliku i jaku ulogu, on to želi staviti u ulogu predsjednika, odnosno postaviti polupredsjednički sustav. On je predsjednik i želi sebi osigurati političku moć, kakvu je imao kad je bio premijer.

Hoće li ovo sad učvrstiti Erdoganovu političku moć?

To je sad dobro pitanje. Ovo sad može prije svega pokazati da je njegova politička moć narušena, a on to može iskoristiti, kao što je svaku takvu situaciju dosad iskoristio pa i one prosvjede od prije nekoliko godina da učvrsti svoju moć. On će prije svega napraviti velike promjene u vojsci i sigurnosnom sustavu, ali i ono što je danas pozvao građane na ulice, to nije da bi se potencijalno spriječio novi vojni udar, nego zapravo da pokaže da ima jaku političku podršku i on će upravo na tome graditi svoju političku budućnost.

Turska je ključna EU zbog izbjeglica. Ondje ih je 5 milijuna, što će učiniti Unija sada?

Mislim da to nema izravne veze s ovim slučajem, ali ima s onim što Turska trenutno pregovara s EU. EU je nešto obećala, dakle i formalno dati novac za zbrinjavanje tih izbjeglica, ali je obećala i određene pogodnosti turskim građanima u smislu promjene politika izdavanja putnih isprava za ulazak u EU. Dakle on će sigurno nastaviti taj dio pregovora s EU i nastojat će pritom dobiti što veće koncesije za sebe, za državu i za građane Turske.

Problem bi nastao u slučaju nastavka sukoba u Turskoj, eventualnog građanskog rata. Tenzije su velike već godinama i svaka situacija se može smatrati svojevrsnim okidačem. Što možemo tu očekivati?

Istina je da je tursko društvo izuzetno podijeljeno i formirana su dva bloka koja su poprilično netrpeljiva jedan prema drugom i tu postoji jedna mala opasnost, ali to nije jedina opasnost koja prijeti turskom društvu. Oni imaju terorističke napade, Turska je u posljednjih godinu dana imala najviše pokušaja i izvedenih terorističkih napada. Dakle, stvara se jedan osjećaj nestabilnosti i straha, koji je zasad predsjednik Erdogan dobro koristio da bi učvrstio svoju političku moć, a to ne može trajati i ne mora trajati u nedogled.