Pred EU-om leže četiri velika izazova, može li ih preživjeti?

Velika Britanija napravila je korak bliže izlasku iz Europske unije, a Škotska je najavila i novi korak prema svojoj neovisnosti. S druge strane, očekuje se da bi ekstremna desnica u Nizozemskoj mogla postići više nego dobar rezultat na tamošnjim izborima. Isto tako, sve više rastuća diplomatska kriza između Turske i Nizozemske otkriva sve poteškoće držanja EU zajedno, kao i sile koje prijete njezinim raspadom.

Pročitajte i ovo Nezadovoljni europskom politikom Prosvjednici blokirali centar Bruxellesa: Europski birokrati gnjev poljoprivrednika mogu vidjeti, čuti, ali i namirisati Ujedinjena Europa Nakon Brexita EU jači nego ikad: Anketa pokazala dramatičan pad broja građana koji žele napustiti Uniju

Pojedinačno, krize koje se događaju po zemljama EU-a nisu dovoljne da ozbiljno zaprijete integritetu Unije, no kad sve nastupe istovremeno ili s istim ciljem, to za EU predstavlja velik izazov za opstanak.

New York Times napravio je analizu kriza unutar EU-a koje najviše prijete te zašto su one bitne.

Ekstremna desnica u Nizozemskoj

U srijedu su parlamentarni izbori u Nizozemskoj, a očekuje se da će na njima ekstremno desničarska Stranka za slobodu napraviti dobar rezultat. Tu stranku vodi populistički ekstremni desničar Geert Wilders, koji je opće poznat po svojim ekstremnim antiislamskim stavovima.

Nije izgledno da će Wilders i njegova stranka dobiti većinu u Nizozemskom parlamentu, ali postaje sve izglednije da se bez njegove stranke neće moći formirati parlamentarna većina.

To znači da će ekstremna desnica biti u dobroj poziciji raditi pritisak na provođenje populističkih politika, poput progona migranata ili slabljenja europskih integracija, što bi potkopalo temelje samog europskog poretka.

Povrh toga, ove godine održavaju se izbori i u Francuskoj i Njemačkoj, koje isto tako imaju svoje ekstremno desne populističke stranke, koje se žele dokopati vlasti.

Turska i EU

U Turskoj se bliži referendum, kojem je cilj izmjena turskog ustava, kako bi se predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu omogućile kudikamo veće predsjedničke ovlasti. Turski dužnosnici, s tim u vidu, rade turneje po Europi kako bi animirali tursku dijasporu u glasovanju na navedenom nadolazećem referendumu u korist predsjednika Erdogana.

Međutim, Njemačka i Nizozemska blokirale su skupove podrške, a to je dovelo do sve više rastuće diplomatske krize između Turske i pojedinih europskih zemalja, ponajviše Nizozemske.

Gledajući samo Tursku, navedeni referendum prema posljednjim anketama, vrlo je neizvjestan pa Erdoganu treba svaki glas, a tu bi dijaspora mogla odigrati najveću ulogu.

Diplomatska svađa između Turske i Nizozemske ide na ruku objema stranama trenutno, zbog političkih interesa. Erdoganu to služi kao dokaz da se može suprotstaviti EU-u, na taj način okupljajući oko sebe nacionalistički nastrojene birače. Nizozemskom premijeru Marku Rutteu to ide na ruku jer bi mogao steći potporu među biračima koji su skeptični prema turskom predsjedniku Erdoganu.

S treće strane, tu je i spomenuti Geert Wilders, koji koristi priliku tursku manjinu u Nizozemskoj prikazati kao stranu i neprijateljski nastrojenu.

Tek će se nakon izbora u Nizozemskoj i referenduma u Turskoj pokazati u kojem će se smjeru nastaviti ta dilpomatska kriza - prema eskalaciji ili smirivanju tenzija i normalizaciji odnosa.

Čitava ta epizoda zapravo je i test mogu li Turska i EU surađivati. Europa treba Tursku zbog zaustavljanja izbjegličkog vala, što Turska provodi već godinu dana. No, ako se Erdogana gurne prejako, on bi mogao poništiti taj dogovor s EU-om i dozvoliti milijunima izbjeglica da jednostavno preplave europske granice. To bi dodatno destabiliziralo pilotičku situaciju unutar EU-a te još snažnije ojačalo desničarski populizam. Scenarij je to, u kojem bi obje strane imale što za izgubiti.

Članak 50. i korak bliže Brexitu

Britanski parlament usvojio je zakonki okvir kojim se premijerki Theresi May omogućuje pozivanje na Članak 50. Sporazuma Europske unije, koji pojašnjava uvjete i način izlaska neke zemlje iz EU-a.

O problemima koji stoje pred Britancima koji tek trebaju dogovoriti okvir izlaska iz EU-a, već se puno pisalo, no ono što je najbitnije jest da je odlukom britanskog parlamenta sad sve u rukama premijerke May, koja je obećala da će aktivirati Članak 50 do kraja ožujka te time i službeno pokrenuti postupak izlaska Velike Britanije iz EU-a.

Tim činom, Britanci će zaključati sebi vrata prema EU-u, a ukoliko unutar dvije naredne godine ne uspiju pronaći zajednički jezik s EU-om oko uvjeta izlaska, jednostavno će biti izbačeni bez ikakvog dogovora. Nitko zapravo nema predodžbu što bi to značilo, a Britancima je u interesu da čitav proces prođe što je čišće moguće. Europskoj uniji to baš i nije prioritet i ima puno razloga da Britancima izlazak učini što je bolnije mogućim. Zašto? Zato da drugim članicama na njihovom primjeru pokaže da je to korak koji nije nimalo poželjan.

Isto tako, Brexit će naštetiti objema ekonomijama, to je sigurno.

Pitanje Škotske i Sjeverne Irske

Tijekom kampanje oko referenduma za izlazak Škotske iz sastava Velike Britanije, tadašnji britanski premijer David Cameron škotskim je biračima predstavljao i argument ostanka u EU-u, odnosno da bi izlazak iz EU-a bio poguban za Škotsku.

U međuvremenu se dogodio referendum o Brexitu koji je prošao i Škoti, koji su, između ostalog, izabrali ostati u Velikoj Britaniji i zbog ostanka unutar EU-a, sad se opet osjećaju izdano i kao taoci engleske politike.

Nicola Sturgeon, prva ministrica Škotske pozvala je u ponedjeljak na novi referendum za neovisnost Škotske, s ciljem upravo ostanka unutar EU-a. Referendum bi se održao u proljeće 2019. godine, što je gotovo sigurno unutar termina pregovora Velike Britanije i EU-a oko Brexita.

Izjava Sturgeon nije obvezujuća i da bi se referendum proveo Škotima je potrebna dozvola britanske vlade.

Podsjetimo, na propalom škotskom referendumu za neovisnost, 55 posto Škota glasovalo je za ostanak unutar Velike Britanije.

S druge strane, nekako je ispod radara prošla činjenica da je stranka Sinn Fein ostvarila značajan uspjeh na izborima u Sjevernoj Irskoj. Riječ je o dobro poznatoj nacionalističkoj stranci koja zagovara izlazak Sjeverne Irske iz sastava Velike Britanije i pripojenje matici Irskoj.

Iako Sinn Feinu nedostaje većina, njihov najnoviji uspjeh pokazuje rastući skepticizam u Sjevernoj Irskoj oko Brexita.

U konačnici, obje naveden stvari značile bi i krah Ujedinjenog Kraljevstva.