Izvor iz Vatikana je rekao da je prvog dana u arhiv došlo oko 60
ljudi tražeći uvid u oko 30.000 dokumenata koji sadrže milijune
stranica.
Premda se arhivska građa odnosi na pontifikat pape Pija XI. veliki dio pozornosti židovskih znanstvenika bit će usredotočen na kardinala Eugenija Pacellija koji je Pija XI. naslijedio 1939. i uzeo ime Pio XII.
Pacelli je bio veleposlanik u Njemačkoj od 1917. do 1929., zatim
vatikanski državni tajnik od 1930. do 1939. kada je izabran za Papu. Pio XII. vodio je katoličku crkvu do 1958. godine.
Kritičari kažu da je Pacelli tijekom rata premalo učinio da europske židove spasi od holokausta. U dugom članku u vatikanskom listu L'Osservatore Romano otac Sergio Pagano, ravnatelj arhiva, rekao je da će vatikansko gledanje na Židove tijekom 17 godina, od 1922. do početka rata, donijeti određena iznenađenja.
Pio XII. vodio je opreznu politiku kako bi izbjegao represiju nad
katolicima u Njemačkoj i zemljama koje je Njemačka okupirala. U početku je bio hvaljen zato što je govorio najotvorenije što je mogao i tajno pomagao Židovima. To se gledište radikalno promijenilo 1963. kada ga je njemački pisac Rolf Hochhuth u svom djelu opisao kao cinika koji je šutio premda je znao za holokaust. Odluku o otvaranju arhiva od 1922. do 1939. donio je pokojni papa Ivan Pavao II., a datum je odredio njegov nasljednik Benedikt XVI..
Arhiva će biti otvorena za znanstvenike koji će se Vatikanu obratiti s pismom poznatog istraživačkog instituta ili sveučilišta.
