Uvriježena predodžba o "sigurnoj" večernjoj čaši pića suočava se s rigoroznim znanstvenim izazovom, jer novi podaci ukazuju na to da čak i umjerena konzumacija alkohola mijenja fizičku strukturu mozga.
Najnovije istraživanje, objavljeno u časopisu Alcohol, upućuje na to da pridržavanje tradicionalnih ograničenja "niskoga rizika" u konzumaciji alkohola ne štiti nužno mozak od strukturnoga stanjivanja ili smanjene cirkulacije krvi.
Rezultati istraživanja su jasni
Tim američkih znanstvenika otkrio je da je viša razina konzumacije alkohola u korelaciji s tanjim korteksom (moždanom korom), koji je središte složenih kognitivnih procesa, te sa smanjenom moždanom perfuzijom. Perfuzija je ključan proces protoka krvi koji doprema kisik i hranjive tvari uz istodobno uklanjanje biološkoga otpada iz mozga.
Prema studiji, povezanost između pijenja i smanjenog protoka krvi bila je izraženija od povezanosti s debljinom korteksa, što sugerira da bi primarni utjecaj alkohola mogao biti na vaskularnu učinkovitost mozga.
Studija je obuhvatila 45 zdravih odraslih osoba, u dobi od 22 do 70 godina, koje u povijesti bolesti nisu imale dijagnosticiran alkoholizam, niti poremećaje uzrokovane alkoholom. Sudionici su tijekom života u prosjeku konzumirali 21 piće mjesečno. Čak i oni koji su ostali unutar praga od 60 pića mjesečno za muškarce i 30 za žene, pri čemu jedno piće sadržava 14 grama etanola, pokazali su znakove utjecaja alkohola na tkivo.
"Konzumacija alkohola koja se smatra 'niskorizičnom' može imati posljedice za integritet kortikalnog tkiva, osobito u poodmakloj dobi", ističu autori istraživanja, a prenosi portal Science Alert.
Povezanost alkohola, dobi i zdravlja mozga
Podaci dobiveni MRI snimkama i samoprijavljenim navikama sugeriraju da su alkohol, dob i debljina mozga neraskidivo povezani. Studija pretpostavlja da biološko trošenje, odnosno oksidativni stres, vjerojatno potiče to propadanje mozga.
"Uzeto zajedno, nalazi mogu odražavati kumulativne učinke niske razine konzumacije alkohola tijekom života, koji su u interakciji s dobi potaknuli sinergijsko smanjenje kortikalne perfuzije i debljine", ističu autori studije.
Iako studija nudi samo trenutni prikaz stanja i oslanja se na podatke koje su sudionici sami prijavili, ona je usklađena sa širim promjenama u medicinskim savjetima. Aktualne američke prehrambene smjernice odustale su od definiranja sigurne dnevne granice, savjetujući umjesto toga da ljudi "konzumiraju manje alkohola radi boljega općega zdravlja".
Autori istraživnaja na kraju naglašavaju potrebu za daljnjim znanstvenim proučavanjem, kako bi se "bolje razumjele funkcionalne neurobiološke posljedice 'niskorizične' konzumacije alkohola kod odraslih osoba".
-
Poziv Domagoja MikićaNakon priče Poziva aktivirali se nadležni! Započela akcija rušenja ilegalnog carstva: "Spominje se čak 700 takvih objekata"
-
Javno zdravstvoGotovo 65 posto odraslih ima ovaj problem, liječnici upozoravaju: "Ne bi smjeli na svoju ruku uzimati lijekove"
-
Policija na terenuEvakuirane škole u Zagrebu, Splitu i Rijeci: Dojave o bombama i u Arena Centru te Gradskoj upravi
