Španjolska Narodna stranka desnog centra dobila je najviše glasova u nedjelju na općim izborima, ali aktualni premijer Mariano Rajoy nema potrebnu većinu za formiranje vlade po drugi put u šest mjeseci, te će se morati suočiti napornim pregovorima, javlja Reuters.
Pročitajte i ovo
Sve ostale stranke pale su ili su ostale stabilne i nema lakog dogovora za koaliciju na vidiku. Razgovori za postizanje većine mogli bi potrajati tjednima. Ustav ne ograničava vrijeme za taj postupak.
Rezultati izbora
Dosadašnji španjolski premijer Mariano Rajoy zatražio je u nedjelju navečer "pravo vladanja" Narodne stranke desnog centra, praćen uzvicima svojih pristaša "Da, može se" po uzoru na poklič ljevice koja je zakazala na ponovljenim izborima održanima usred godišnjih odmora, vrućine i Europskog nogometnog prvenstva.
"Idemo pravim putem, uvijek braneći interese španjolskog naroda", izjavio je aktualni premijer Mariano Rajoy dok su ga stotine pristaša prekidale skandiranjem "Ja sam Španjolac" i "Šampioni".
Konzervativna Narodna stranka (PP) osvojila je 137 od ukupno 350 mjesta u parlamentu te u ponedjeljak počinje pregovore s manjinskim strankama kako bi prikupila 176 zastupnika nužnih za sastavljanje vlade.
Rajoy je i prije šest mjeseci bio osvojio najviše glasova no tada nije dobio podršku ostalih stranaka čime je njegov pokušaj propao. U tome nije uspjela ni drugoplasirana stranka lijevog centra, Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE), koja također nije bila skupila 176 glasova za sastavljanje vlade.
Zbog propalih pregovora četiriju vodećih stranaka Španjolci su u nedjelju morali ponovno na izbore, drugi put u posljednjih šest mjeseci.
PP je jedini dobio više glasova u odnosu na prosinac dok su tri najveća rivala zabilježila pad popularnosti, suprotno svim anketama. Stranka premijera Rajoya osvojila je 33 posto svih glasova.
Premijer, koji je na vlast došao 2011. u jeku gospodarske krize, u predizbornoj debati je branio blagi gospodarski oporavak, promjene zakona prema kojem je lakše otpuštati i zapošljavati radnike, sređivanje financijskog sektora nakon bankarske krize te je zagovarao teritorijalnu cjelovitost protiveći se referendumu o nezavisnosti pokrajine Katalonije.
U nedjelju je povećao broj zastupnika sa 123 na 137 približivši se potrebnom natpolovičnom broju od 176, mjesecima nedostižnom cilju koji je doveo do političke blokade u zemlji. Iako su sve ankete, uključujući i onu izlaznu, ukazivale kako će na lijevoj strani političkog spektra doći do dramatične promjene, odnosno da će lijeva koalicija 'Ujedinjeni možemo' istisnuti umjereni, tradicionalni lijevi centar PSOE s drugog mjesta, to se nije dogodilo.
PSOE je zablježio najgori rezultat u svojoj povijesti dobivši 85 zastupnika, pet manje nego u prosincu, no zadržao je drugo mjesto potvrdivši kako gotovo 40 godina dugo dvostranačje nije mrtvo. Koalicija 'Ujedinjeni možemo', sastavljena od stranaka Podemos (Možemo) i Ujedinjena ljevica, dobila je 71 mjesto baš kao prije šest mjeseci kada su te dvije stranke odvojeno izašle na izbore.
Mostovi između PSOE-a i koalicije 'Ujedinjeni možemo' već su bili porušeni, a ovako slab rezultat dodatno je umanjio šanse stvaranja velike lijeve koalicije u slučaju da Narodna stranka ne skupi 176 mjesta.
Stranic PSOE, koja je Španjolskom vladala u zadnjih 21 od 34 godine, ostaje utjeha da je nije prestigao Podemos osnovan 2014. i podmazan ogorčenjem osiromašene srednje klase željne radikalnih promjena. "Zadržali smo hegemoniju na ljevici. Podemos je zbog borbe za fotelje u prosincu propustio priliku maknuti Rajoya", rekao je Pedro Sanchez, vođa PSOE-a.
Vođa Podemosa, Pablo Iglesias, razočaran ishodom u nedjelju rekao je kako "to nije bio rezultat koji su očekivali no da koračaju pravim putem". Napomenuo je kako će u ponedjeljak analizirati rezultate i vidjeti kakav je prostor za eventualno stvaranje lijeve koalicije zajedno s regionalnim strankama.
"Treba vidjeti što se dogodilo, zašto je došlo do ovakvog rezultata. U ovih nekoliko mjeseci nisu izgrađene nove bolnice, nije došlo do podupiranja javnog obrazovanja, niti se smanjio broj siromašnih u zemlji", rekao je jedan od glasnogovornika Podemosa. Ta je stranka najavljivala povećanje poreza na dobit kompanijama i veće oporezivanje dohotka najbogatijih građana, planiravši istovremeno povećanje javnih izdataka i ukidanje mjera štednje.
Nezaposlenost 20%
U zemlji je bez posla 20 posto stanovnika, nakon Grčke najviše u EU, no u odnosu na 2013. taj je broj pao za 6 postotnih bodova. Ovih dana mnogi rade privremene poslove u ugostiteljstvu i turizmu, napose na moru. Lani je španjolsko gospodarstvo poraslo 3,2 posto no plaće su smanjenje, a nesigurnost povećana u odnosu na 2008. pred izbijanje gospodarske krize. Mjere štednje povećale su siromaštvo a korupcijski skandali u tradicionalnim strankama izazivali ogorčenost.
Španjolskom se posljednjih 35 godina na vlasti mijenjaju PSOE i Narodna stranka a nakon početnog napuknuća dvostranačja u prosincu, u nedjelju je splasnuo entuzijazam prema novim strankama. Naime, stranka centra Građani prošla je lošije od Podemosa osvojivši 32 mjesta u parlamentu, osam manje nego u prosincu.
Vođa Građana Albert Rivera rekao je kako je odmah po objavi rezultata čestitao na pobjedi premijeru Rajoyu naznačivši mogućnost sudjelovanja u koaliciji gdje bi Građani bili korektor vlasti. Narodna stranka je dobila 600.000 novih glasova, a Građani izgubili njih oko 500.000.
Dvije stranke zajedno imaju 169 zastupnika te bi im nedostajalo sedam za uspostavljanje vlasti. Njih Narodna stranka namjerava tražiti među regionalnim strankama koje ne podržavaju odcjepljenje od Španjolske. Nije isključeno niti da će se PSOE suzdržati od glasovanja o novoj vladi i tako, s obzirom na svoj slab rezultat, omogućiti pobjedniku izbora formiranje vlade kako zemlja i dalje ne bi bila u političkoj blokadi u kojoj se nalazi šest mjeseci.
U nedjelju je, tijekom velike vrućine, do 18 sati na izbore je izašlo 51,2 posto birača što je bio najmanji odziv od uvođenja demokracije 1978. No u posljednja dva sata do zatvaranja birališta njihov postotak je dosegnuo konačnih 69,84, što je gotovo identično izlasku u prosincu.
Ovo su glavna pitanja i scenariji koji će odrediti tko će postati sljedeći španjolski premijer:
Kalendar
Parlament i Senat bit će u funkciji dok kralj Filip VI ne imenuje kandidata za premijera, iako je normalno čekati dok stranke ne postignu dogovor o kandidatu.
Ako kandidat ne osigura apsolutnu većinu, tj. najmanje 176 glasova od 350 članova parlamenta, drugi pokušaj mora se održati za 48 sati. U drugom krugu izbora kandidat treba osigurati samo natpolovičnu većinu glasova.
Ako kandidat ni tada ne uspije, Kralj mora omogućiti još jedan pokušaj sastavljanja vlade.
Ako nijedan kandidat ne uspije postići većinu u roku od dva mjeseca od prvog glasovanja, moraju se održati novi izbori.
Dogovor desnog centra između PP i Građana
Dogovorom između Narodne stranke (PP) i centrističke stranke Građani (Ciudadanos) može se postići 169 glasova zastupnika, što je sedam manje od glasova potrebnih za apsolutnu većinu. Oni bi mogli privući još šest glasova regionalnih stranaka iz Baskije i s Kanarskih otoka.
Za razliku od posljednjih izbora, lider Građana Albert Rivera nije isključio pakt s PP-om, iako je stranka inzistirala da Rajoy ne treba voditi nikakvu koaliciju.
'Velika koalicija' između PP i socijalista
Rajoy je uoči izbora preferirao "veliku koalicija" tradicionalnih konzervativnih i socijalističkih stranaka. Ona bi omogućila ukupno 222 mjesta u parlamentu i osigurala bi dovoljnu stabilnosti da se provedu reforme gospodarstva tijekom iduće četiri godine.
Čelnik socijalista Pedro Sanchez odbacio je tu mogućnost u više navrata prije izbora, ali u nedjelju je rekao da bi mogao staviti parlamentarce socijalista - "u službi općeg interesa".
PP manjinska vlada
Ako Rajoy ne bude u mogućnosti osigurati potporu stranaka desnog centra ili socijalista, mogao bi pokušati formirati manjinsku vladu s PP-ovih 137 mjesta. U tom slučaju, on će ovisiti od toga da socijalisti i Građani zatraže glasovanje o povjerenju u njegovoj vladi.
Koalicija lijevog centra - Ujedinjena ljevica, Podemos i Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE)
Kombinacija svih snaga ljevice ne bi omogućila većinu u parlamentu i ona nema izgleda zbog pada podrške socijalističkoj stranci, kao i zbog velikih političkih razlika između Socijalista i Ujedinjene ljevice i Podemosa. (Hina)
