Nakon njegove smrti 1955. godine, Einsteinov mozak podijeljen je u dijelove, a dvije njegove 'kriške' bit će izložene u londonskoj galeriji 'Wellcome Collection' od danas do 17. lipnja.
Dijelove mozga najslavnijeg znanstvenika 20. stoljeća toj je galeriji posudio muzej Mutter iz Philadelphije, gdje su američkoj javnosti prvi put izloženi prošle godine, piše Reuters.
Kako dodaje američka televizija ABC, Einstein nipošto nije htio da se ovakvo što dogodi. U njegovoj je oporuci izričito navedeno da želi da ga se nakon smrti kremira, a pepeo rasprši u tajnosti kako mu grob ne bi postao neka vrst svetišta.
Međutim, u ranim jutarnjim satima 18. travnja 1955., nakon što je čovjek koji je izmislio modernu fiziku umro od prsnuća aneurizme, dežurni je patolog učinio nešto sasvim suprotno.
Dr. Thomas Harvey nije uopće imao dopuštenje da napravi autopsiju, a kamoli da neke dijelove tijela zadrži za sebe. No, učinio je upravo to.
Einsteinov mozak, težak 1230 grama, što je sasvim prosječno i čime je odmah opovrgnuta teorija da je veličina mozga povezana s inteligencijom, razrezao je u 240 dijelova i spremio ih u staklenke s formaldehidom koje je pohranio u svojoj kući. 'Mislio sam da je to u interesu znanosti', kazao je poslije. Isprva je tvrdio da mu je to dopustio Einsteinov sin, ali je ovaj to opovrgao.
Četrdeset i šest dijelova Einsteinova mozga Harvey je dao kolegi patologu Williamu Ehrichu, a dio iz Ehrichove zbirke naposlijetku je doniran muzeju u Philadelphiji, odakle je posuđen u London.
Zajedno s Einsteinovim, u Londonu će biti izložen mozak feministkinje Helen Gardener, koja ga je darovala znanosti kako bi opovrgla neke teorije o spolovima, mozak pionira računalne znanosti Charlesa Babbagea, mozak škotskog masovnog ubojice iz 19. stoljeća Williama Burkea i mozak drevnog Egipćanina, jedan od najstarijih sačuvanih primjeraka uopće. (Hina)
