"Bachmann je vrijeđao i napao ljudsko dostojanstvo izbjeglica koje su došle u Njemačku nazivajući ih pogrdnim imenima u svojim prilozima na Facebooku", rekao je državni odvjetnik Tobias Uhlemann na početku procesa. "Bachmann je time svjesno pozivao na kršenje društvenog reda i mira", stoji u optužnici.
Pročitajte i ovo
Optužnica 43-godišnjem predvodniku pokreta Patriotskih Europljana koji se protive islamizaciji Zapada (Pegida) predbacuje da je još 2014., dakle godinu dana prije dolaska velikog broja izbjeglica u Njemačku, širio rasnu i vjersku mržnju nazivajući izbjeglice, mahom muslimanske vjeroispovijesti, "stokom", "propalicama" i "ološem".
Bachmannova odvjetnica traži obustavljanje procesa i oslobađajuću presudu. Ona tvrdi da se ne može dokazati da je Bachmann autor uvredljivih priloga na Facebooku. Sadržaj tih priloga ionako, kako tvrdi odvjetnica, nije kažnjiv s obzirom da je zajamčen ustavnim pravom na slobodu mišljenja i izražavanja.
Suđenje je prekinuto na zahtjev obrane nakon što je optužba iznijela dokaz, video snimku, koji bi trebao dokazati da je Bachmann autor uvredljivih napisa na Facebooku.
U slučaju osuđujuće presude, Bachmannu, koji je već kažnjavan, između ostalog, i zbog provala i nanošenja teških tjelesnih ozljeda, prijeti zatvorska kazna između tri mjeseca i pet godina.
Ispred sudnice su uoči početka suđenje prosvjedovali sljedbenici Pegide tražeći obustavljanje procesa. Na jednom od transparenata je stajalo i "Merkel je ta koja mora pred sud".
Pokret Pegida osnovan je 2014. u Dresdenu i svakog ponedjeljka održava prosvjede protiv muslimana, izbjeglica, političara i medija.
U saveznoj pokrajini Saskoj rašireno je protuislamsko raspoloženje i netrpeljivost prema strancima, a njen glavni grad Dresden smatra se jednim od glavnih uporišta protuislamskog pokreta. Raspoloženje protiv stranaca općenito je raširenije na istoku Njemačke gdje živi u prosjeku svega 2-3 posto.
Svaki treći stanovnik Njemačke diskriminiran
Svaki treći stanovnik Njemačke osjeća se diskriminiranim, a ovaj osjećaj posebice je prisutan među useljenicima i starijim osobama, proizlazi iz studije Ureda savezne vlada za borbu protiv diskriminacije, objavljene u utorak.
"Iskustva s diskriminacijom su u Njemačkoj vrlo raširena", rekla je prilikom predstavljanja istraživanja predsjednica Ureda savezne vlada za borbu protiv diskriminacije Christine Lueders.
Na osnovu reprezentativnog ispitivanja je utvrđeno kako je u posljednje dvije godine 31,4 posto stanovnika na vlastitoj koži iskusilo neki oblik diskriminacije.
Gotovo polovica svih slučajeva diskriminacije vezana je uz radno mjesto. Na radnom mjestu diskriminacija je vezana uz starost i spol. Pritom se diskriminacija vezana uz starosnu dob odnosi i na mlađe i na starije generacije.
Diskriminacija na temelju etničke pripadnosti ili spolne orijentacije vezana je uglavnom uz javne prostore.
Christine Lueders je ukazala na pozitivan trend sve češćeg reagiranja na oblike diskriminacije. Tako je preko 60 posto onih koji su doživjeli diskriminaciju reagiralo pri nekom od nadležnih tijela prijavljujući diskriminaciju.
"Građani više ne žele šutke trpjeti diskriminaciju bilo kakve vrste", rekla je Lueders.
Istraživanje je objavljeno povodom desete godišnjice donošenja Antidiskriminacijskog zakona kojim se kriminalizira te spriječava diskriminacija na osnovi starosti, spola, etničke i vjerske pripadnosti, spolne orijentacije ili tjelesne hendikepiranosti. (Hina)
