U BP ‘uvjereni’ da će kupola na bušotini Deepwater Horizon raditi

‘Ja sam zapravo prilično uvjeren da će to raditi’, izjavio je Suttles za MSNBC News. ‘To vjerojatno neće zahvatiti svu naftu koja istječe, ali bi trebalo uhvatiti veliku većinu te nafte’, dodao je. Kupola postavljena na bušotinu, gibljivom je cijevi spojena s tankerom na površini u koji bi se trebala crpsti većina nafte. Od eksplozije i potonuća platforme Deepwater Horizon 20. travnja iz oštećenih cijevi bušotine u more je isteklo više od 95 tisuća tona nafte, po procjenama savezne vlade. Naftna mrlja u Meksičkom zaljevu zauzima oko 80.000 četvornih kilometara, što je polovica površine Jadranskog mora. U videosnimci s bušotine, koja je na dubini od 1.500 metara, vidi se da nafta još silovito istječe, a u BP-u su kazali da je to zbog toga što su na kupoli otvoreni ventili koji će se u idućih nekoliko sati postupno zatvarati, pa će se znati koliko je cijeli zahvat uspješan.

Pročitajte i ovo Trošak kompanije BP borba protiv naftne mrlje koštala osam milijardi dolara Ukupna bilanca BP potrošio 6,1 milijarde dolara na borbu protiv mrlje

>> SAD: Naftna mrlja najveća ekološka katastrofa ikada

>> Postavljena kupola iznad bušotine, ali nafta i dalje curi

>> 'Bili smo tamo prvog jutra kada je bušotina eksplodirala'

‘Prvi znaci su dobri, za nekoliko sati trebali bismo znati više. Kad se ventili zatvore i sustav proradi, vrlo bi malo nafte trebalo curiti na dnu’, rekao je Suttles. Zagonetni odgovori i objašnjenja BP-a te neuspješni pokušaji da se zaustavi nafta, izazivaju golemo nezadovoljstvo stanovnika u priobalju Meksičkog zaljeva, gdje je divovska naftna mrlja ugrozila ribarstvo i turizam, dvije glavne industrije u području, izvješćuje MSNBC iz Louisiane. Američki predsjednik Barack Obama, kojemu javnost zamjera da se mlako suprotstavlja ekološkoj katastrofi u zaljevu, u petak popodne će ponovno posjetiti najteže pogođenu državu Louisianu, čijih je oko 240 km obale onečišćeno naftom.

‘Bijesan sam zbog cijele situacije jer taj primjer pokazuje da netko nije dobro promislio o posljedicama svoje akcije’, rekao je Obama u četvrtak navečer u intervju Larryju Kingu s CNN-om. ‘To ugrožava cijeli jedan način života i cijelu regiju, možda za više godina’. Obama je kazao kako BP nije regirao dostatno brzo da zaustavi istjecanje nafte i ukloni onečišćenje te da je ta tvrtka osjetila njegovu ljutnju, ali da njegov posao kao predsjednika nije ‘otresati se i vikati na ljude’, već rješavati probleme. Zbog krize s ekološkom katastrofom u Meksičkom zaljevu, koja je potporu za Obamu srušila na 46 posto po najnovijoj Gallupovoj anketi, predsjednik SAD-a je drugi put u ovoj godini odgodio posjet Indoneziji i Australiji, planiran za drugu polovicu lipnja. Obama je u četvrtak navečer, u telefonskom razgovoru s čelnicima obiju zemalja, izrazio ‘duboko žaljenje’ zbog te odgode te obećao da će posjeti uskoro biti ponovno zakazani, naveo je glasnogovornik Bijele kuće Robert Gibbs u priopćenju objavljenu nakon ponoći.

Savezne vlasti u četvrtak su BP-u ispostavile na naplatu ček od 69 milijuna dolara za podmirenje troškova vladine reakcije na naftnu mrlju. Bijela kuća je objavila da je BP-u rok plaćanja do 1. srpnja te da će biti još takvih čekova. Na bijele pješčane plaže Pensacole u Floridi more je u petak počelo izbacivati kugle katrana, a tanak površinski sloj nafte približio se obali na pet do šest kilometara. Znanstvenici su u više računalnih simulacija utjecaja Struje petlje u Meksičkom zaljevu na naftnu mrlju zaključili da bi ta snažna morska struja, koja je dio Golfske struje, naftu mogla odnijeti izvan Meksičkog zaljeva, uz atlantsku obalu Floride, na sjever do obala Južne i Sjeverne Karoline, izvješćuje u petak američki tisak.

'Nafta izlivena u Meksičkom zaljevu mogla bi imati negativno djelovanje i na našu faunu'

Procjenjuje se da je od početka krize prije 45 dana u more iscurilo više od 130 milijuna litara nafte. Ona postupno sve više zagađuje obalu. Ugrožen je dosad netaknuti divlji životinjski i biljni svijet. Stručnjaci upozoravaju da bi se posljedice mogle osjećati godinama.

‘To izgleda jako grdo, ali je daleko opasnije ono što može biti toksično. Naime u nafti ima masu preparata koji su izrazito toksični, genotoksični, teratogeni i to može izazvati i promjenu životinjskog svijeta', rekao je dr. Hrvoje Gomerčić sa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. British Petroleum i milijuni Amerikanaca sa strepnjom prate posljednje snimke s dna Meksičkog zaljeva.

Nafta iz Meksičkog zaljeva ne može izazvati izravnu ekološku katastrofu u Europi. Međutim eventualno širenje mrlje izvan Meksičkog zaljeva u Sargaško more moglo bi ostaviti posljedice na životinjski svijet. ‘Moglo bi imati baš i na našu faunu izrazito negativno djelovanje. Naime naše sve jegulje, sve vrste jegulja u jadranskom slivu se rađaju zapravo ili bolje rečeno izlegu se u Saragaškom moru', kaže Gomerčić. (I.D. / D.V. / Hina)