Rat u Ukrajini jasno je pokazao da obrana od topničkih napada može biti financijski neodrživa kada presretanje pojedinog projektila stoji višestruko više od njegova ispaljivanja. Na britanskom međunarodnom zrakoplovnom sajmu Farnborough, europska obrambena tvrtka Destinus predstavila je Vorexon, koncept presretača namijenjenog zaštiti odabranih vojnih i infrastrukturnih objekata velike važnosti od topničkih napada.
INCIDENT U KAŠTELIMA
Ugrizla ju je u moru i nije puštala: "Noga joj je napuhana kao balon. Na antibioticima je i mora kirurgu"
pojačana potraga
VIDEO Još se traga za dvoje nestalih u moru kod Senja: Otkriveno u kakvom su stanju pronađeni Portugalci
uživo
VELIKI VODIČ
Traje pomrčina Sunca: Ovo je detaljan raspored po hrvatskim gradovima
Prema navodima tvrtke Destinus, koncept je izravno osmišljen kako bi riješio problem omjera troškova presretanja i napada, koji je jasno došao do izražaja tijekom ruskog rata protiv Ukrajine, prenosi portal Defence Blog. Praćenje sukoba na temelju javno dostupnih izvora procjenjuje da su ruske snage u pojedinim razdobljima ispaljivale između 10.000 i 20.000 topničkih projektila dnevno, zbog čega bi presretanje svakog pojedinog projektila bilo financijski neodrživo. Umjesto djelovanja protiv svake prijetnje, Vorexon bi prije lansiranja presretača prepoznavao samo rakete i topničke projektile koji predstavljaju opasnost za unaprijed određene ciljeve visoke važnosti.
Među takvim prioritetnim ciljevima nalaze se zapovjedna mjesta, radari protuzračne obrane, raketne bitnice, skladišta streljiva, mostovi i logistička čvorišta, odnosno objekti čije bi uništenje moglo poremetiti cijelu vojnu operaciju.
Značajke sustava
Tvrtka Destinus navodi da bi Vorexon djelovao kao dio šire mreže senzora i sustava za upravljanje vatrom. Vanjski radari otkrivali bi nadolazeće prijetnje, izračunavali njihove putanje i izdvajali samo one koje lete prema zaštićenim lokacijama. Presretač bi potom bio lansiran, tijekom leta primao ažurirane podatke o cilju te u završnoj fazi leta koristio planirani aktivni radarski samonavođeni sustav za dohvat cilja. Odluku o svakom presretanju i dalje bi donosio čovjek.
Budući da topničke rakete mogu pogoditi cilj za znatno manje od jedne minute, brzina otkrivanja, praćenja i donošenja odluke jednako je važna kao i sposobnosti samog presretača. Destinus cilja najveću brzinu veću od 2 maha (dvostruko brže od brzine zvuka, odnosno približno 2.470 km/h), te domet presretanja veći od 20 kilometara, pritom naglašavajući da su obje vrijednosti razvojni ciljevi koji tek trebaju biti potvrđeni inženjerskom provjerom i ispitivanjima. Tvrtka također razvija mobilne ili stacionarne višecijevne bacače u kontejnerima koji mogu istodobno imati spremno više tih presretača za zaštitu više ranjivih lokacija.
Projekt izravno potaknut iskustvima u Ukrajini
Glavni izvršni direktor tvrtke Destinus, Mikhail Kokorich, izravno je povezao projekt s iskustvima Ukrajine na bojištu.
"Ukrajina je pokazala da cilj ne može biti presretanje svake topničke granate. Potrebno je prepoznati mali broj projektila za koje se procjenjuje da će pogoditi ključne ciljeve i upravo njih uništiti", istaknuo je Kokorich, prenosi navedeni portal.
"Vorexon se razvija upravo za tu zadaću: kao brza, skalabilna europska obrana od topničkih raketa i odabranih topničkih projektila, namijenjena zaštiti radara, zapovjednih mjesta, skladišta streljiva i logističkih čvorišta koja moraju ostati operativna kada su sekunde presudne. Bliska protuzračna obrana može biti učinkovita samo ako zapovjednici mogu zaštititi svaki ključni objekt uz trošak koji protivnik ne može nadmašiti", dodao je Kokorich.
Tvrtka Destinus je osnovana 2021. gdoine kao tvrtka usmjerena na istraživanje hipersoničnog zrakoplovstva, a nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine preusmjerila je poslovanje prema obrambenoj industriji. Tvrtka danas zapošljava oko 750 inženjera i stručnjaka u proizvodnim pogonima u Nizozemskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Ukrajini te godišnje proizvodi više od 2000 krstarećih raketnih sustava Ruta.