Veličina tih neprijavljenih financijskih sredstava jednaka je, pa i veća, zbrojenim BDP-ima Sjedinjenih Država i Japana, i dostiže iznos od 280 milijardi dolara izgubljenih poreznih prihoda. Studija je objavljena u nedjelju a pisao ju je na temelju podataka Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, Ujedinjenih naroda i središnjih banaka James Henry, bivši glavni ekonomist tvrtke McKinsey&Co.
Broj pripadnika te svjetske elite koja je sklonila svoja bogatstva manji je od deset milijuna, odnosno 0,14 posto svjetskog stanovništva, kaže se u studiji koja je pokazala i da se za najveći dio sredstava u ime super bogatih brinu velike privatne banke poput UBS-a, Credit Suissea, Goldmana Sachsa, Bank Of America i HSBC-a.
Pročitajte i ovo
od 8. siječnja
Novi udar na potrošače: Jedna banka drastično poskupljuje naknade
Nisu baš svi sretni
Odlična vijest: Država ukida dio bankarskih naknada, pogledajte na što se odnose
>> Grci iznajmljuju Akropolu, trebaju im novci
Po indeksu financijske sigurnosti 2011. Mreže za poreznu pravdu, koji rangira države i teritorije koji funkcioniraju kao porezne oaze, među glavnim su odredištima Švicarska, Kajmansko otočje, Luksemburg, Hong Kong i Singapur.
Mreža za poreznu pravdu napominje da je procjena bogatstva u poreznim oazama konzervativna jer ne obuhvaća nefinancijska sredstva poput nekretnina, jahti i umjetničkih djela.(Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.