Parlament izglasao kontroverzni zakon o imigraciji, zaredale kritike: "Nije vrijeme za novi lov na vještice"

Švedska zaoštrava odnos prema migrantima, naime, parlament je izglasao zaoštravanje zakona o njihovim pravima i podržao mjere koje vlastima omogućuju ukidanje boravišnih dozvola na temelju nejasnih kriterija lošeg ponašanja te obvezuju većinu zaposlenika u javnom sektoru da prijave sve za koje sumnjaju da su osobe bez dokumenata.

tri vijesti o kojima se priča jedna od najtežih pomorskih nesreća Uhićen prvi časnik katamarana: Poznato za što ga se sumnjiči i koja mu kazna zatvora prijeti ISPITANI INSTRUKTORI Ovo su muškarci koji su zaboravili vezati uže poginuloj djevojci: Otkriveno što su rekli policiji nakon užasa, o jednoj stvari šute Afrički CDC Stručnjak upozorava: "Ova bi epidemija mogla biti najgora u povijesti"

Novo zakonodavstvo dolazi uoči parlamentarnih izbora u rujnu i dio je politike vlade desnog centra, koja ovisi o potpori krajnje desnih Švedskih demokrata, čiji je cilj stvoriti jedno od najneprijateljskijih okruženja za neeuropljane u Europi.

Zastupnici su u ponedjeljak kasno navečer izglasali takozvani zakon o "dobrom vladanju", koji će se primjenjivati na buduće tražitelje, one čiji su zahtjevi u obradi, ali i retroaktivno na mnoge sadašnje stanovnike. "Svatko tko se ne ponaša kako treba ne može računati na ostanak", izjavio je u ožujku švedski ministar za migracije Johan Forssell prilikom predstavljanja Zakona, podsjeća Guardian.

Iako zakon ne precizira koje se ponašanje smatra neprihvatljivim, Vlada je ranije navodila primjere poput neplaćenih dugova, utaje poreza, kriminala i povezanosti s ekstremističkim organizacijama. Zadatak provjere dozvola pripast će Švedskoj agenciji za migracije, a na svaku odluku bit će moguća žalba.

Brojne kritike

Zakon su oštro kritizirali oporbeni političari i udruge za ljudska prava, opisujući kriterije kao proizvoljne. "To bi dovelo do rizika da se boravišne dozvole odbijaju ili ukidaju na temelju ponašanja koje nije ni nezakonito ni kažnjivo za švedske državljane", upozorio je Amnesty International.

Udruga Civil Rights Defenders sa sjedištem u Stockholmu priopćila je da zakonodavstvo potkopava vladavinu prava: "Zakon o dobrom vladanju ljude ostavlja u neizvjesnosti oko toga koja bi se djela ili izjave mogle iskoristiti protiv njih."

"Zakon o cinkanju"

Švedski parlament tijesnom je većinom od 174 glasa za i 172 protiv podržao i kontroverzni, takozvani "zakon o cinkanju", koji će od mnogih zaposlenika u javnom sektoru zahtijevati da prijave svaku osobu za koju vjeruju da nema dokumente. Kritičari novog zakona dugo upozoravaju da će negativno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje migranata te znatno povećati rizik od rasnog profiliranja.

"Riječ je o okrutnoj i neučinkovitoj politici koja otvara Pandorinu kutiju cinkarenja, što je obilježje autoritarnih država", rekao je u izjavi Jacob Lind, postdoktorand na području međunarodnih migracija sa Sveučilišta u Malmöu i upozorio: "Ovo će glasanje imati razorne posljedice za migrante bez dokumenata, koji će biti dodatno gurnuti na rub društva jer im se ograničava pristup pravima."

Nakon široko rasprostranjenih kritika, od obveze prijavljivanja izuzeti su učitelji, liječnici i socijalni radnici. Međutim, zaposlenici poreznih uprava, zavoda za zapošljavanje i agencija za socijalno osiguranje među onima su koji će morati obavijestiti policiju ako posumnjaju da su bili u kontaktu s osobama bez dokumenata o boravku.

Louise Bonneau iz Platforme za međunarodnu suradnju o migrantima bez dokumenata opisala je zakon kao ozbiljan korak unatrag za ljudska prava u Švedskoj: "Takozvana izuzeća za zdravstvo, školstvo i socijalne službe ne pružaju dovoljnu zaštitu.

U praksi će informacije teći između različitih službi, agencija i imigracijskih vlasti", rekla je, pojašnjavajući da će zbog toga neki vjerojatno u potpunosti izbjegavati kontakt sa zdravstvenim djelatnicima. Njezino stajalište podupiru i švedski istraživači koji su, nakon razgovora s javnim službenicima, upozorili da bi zakon u suštini pretvorio javne zaposlenike u graničnu policiju.

Naveli su primjer majke koja rodi dijete uz pomoć primalje; iako je primalja izuzeta od obveze prijavljivanja, morala bi registrirati dijete kod poreznih vlasti, koje bi potom mogle prijaviti obitelj policiji.

Vladino opravdanje

Švedska vlada dugo brani ove mjere, tvrdeći da su nužne kako bi se osiguralo da se oni kojima nije zakonski dopušten boravak u Švedskoj mogu vratiti u matične zemlje. Novi zahtjevi za prijavljivanje imaju malo usporedbi diljem Europe.

Finska već dugo razmatra hoće li proširiti takve obveze, dok se u Njemačkoj uredi za socijalnu skrb već dva desetljeća bore sa zahtjevima za prijavljivanje. U Ujedinjenom Kraljevstvu Theresa May je 2012. godine uvela politiku "neprijateljskog okruženja" kojom se nastojalo ograničiti pristup poslu, beneficijama i drugim uslugama onima koji nisu mogli dokazati pravo na boravak.

Kasnije se pokazalo da mnogi legalni stanovnici nisu mogli dokazati svoj status te je Nacionalni ured za reviziju 2018. zaključio da politika nije opravdala uloženi novac poreznih obveznika.

"Novi lov na vještice"

Europska federacija sindikata javnih službi u ponedjeljak je odbacila ideju da se radnike prisiljava da djeluju kao doušnici. Jan Willem Goudriaan iz sindikata rekao je da "sada nije vrijeme za novi lov na vještice". Umjesto toga, pozvao je vlade da se podsjete kako bi "javne službe prestale funkcionirati bez radnika migranata u Švedskoj i mnogim državama članicama EU".

Novi zakon potaknut će klimu "sumnje, straha i rasizma", dodao je, te istovremeno ugroziti temeljno pravo ljudi na azil: "On samo daje legitimitet krajnjoj desnici, koja je presretna što se njezini najluđi snovi o masovnom nadzoru, pritvaranju i deportaciji ostvaruju na štetu etike javne službe."