Ako se parlament složi s predloženim, novi će zakon stupiti na snagu iduće godine, a tvrtke će u od 2019. godine biti kažnjene u iznosima od 250.000 do 5 milijuna kruna (od minimalno 26.000 eura do 525.000 eura) ako u svojim odborima imaju manje od 40 posto žena na direktorskim pozicijama. Pravila će se primjenjivati na 280 velikih tvrtki i 50-ak državnih tvrtki.
Pročitajte i ovo
'Ne možemo pričati o tome iz godine u godinu a da taj zakon napokon ne donesemo', rekao je švedski ministar poduzetništva i inovacija Mikael Damberg iz vladajuće koalicije.
Švedska je u posljednjih godinu dana optuživana kako zapravo nije uspjela 'zaživjeti' svoju reputaciju zemlje s najvećom rodnom ravnopravnošću jer su većina profesora u visokom obrazovanju i članovi parlamenta i dalje muškarci.
'Ima pomaka. Oko 32 posto članova upravnih odbora su i sada žene. No stvari se odvijaju presporo', rekao je Damberg za švedsku agenciju TT.
Damberg smatra kako je davanje ženama više moći na korporativnom vrhu i ispravna poslovna strategija.
'To je pitanje konkurentnosti kao i jednakosti. Švedska mora moći iskoristiti sve svoje vještine', rekao je.
Za sada se ne zna hoće li lijevi centar skupiti dovoljno podrške da predloženi zakon odobri parlament, no ova je najava došla samo tjedan dana nakon što je Švedska ostvarila još jedan dugoročni cilj u ravnopravnosti spolova postavljen još davne 1988. godine - da žene zauzimaju svaku drugu poziciju na upravljačkim mjestima u državnim tvrtkama i agencijama.
Švedska je prošle godine zauzela prvo mjesto na YouGov rang listi po rodnoj ravnopravnosti između 24 zemlje. Čak 72 posto ispitanih Šveđana je pozitivno reagiralo na pitanja u vezi spolne ravnoteže.
Premijer Stefan Löfven se ranije pohvalio kako ima 'feministički' kabinet, s 24 pozicije podijeljene ravnomjerno među spolovima. No, omjer Šveđanki u odborima je još uvijek daleko ispred prosjeka EU od 23,3 posto.
2012. je Europska komisija postavila cilj od 40 posto koji se treba primijeniti na listu od 5.000 velikih korporacija koje postoje u EU. Cilj je dosegnuti tu brojku do 2020. u privatnom sektoru te do 2018. u javnim tvrtkama. Ne odnosi se na mala i srednja poduzeća s manje od 250 zaposlenih ili ona koja godišnje imaju manji 'svjetski promet' od 50 milijuna eura.
