Čini se da je prijateljstvo konačno puklo, i dok bi mnogi u toj situaciji blokirali brojeve bivših prijatelja, američki predsjednik odlučio se na veći korak. Mogao bi ga, jednostavno, deportirati.
Elon Musk nastavio je s kritikama novog poreznog i fiskalnog zakonskog paketa (od čak 940 stranica) koji je ušao u četvrti dan rasprave u Senatu. U subotu je pozvao i na osnivanje nove političke stranke govoreći da Amerikanci žive u "jednostranačkoj državi".
Na pitanje novinara hoće li deportirati Muska, rekao je: "Morat ćemo razmisliti".
"Možda ćemo morati staviti DOGE na Elona. Znate što je DOGE? DOGE je čudovište koje će se možda morati vratiti i pojesti Elona. Ne bi li to bilo strašno? On dobiva puno subvencija", napisao je Trump na društvenim mrežama.
DOGE, skraćenica za “Department of Government Efficiency” (Odjel za efikasnost vlade), kontroverzni je federalni program koji je ranije predvodio upravo Musk, a koji je navodno imao cilj smanjenja troškova u državnoj administraciji.
"Elon je vjerovatno dobio više subvencija nego bilo koji čovjek u povijesti. Bez subvencija, vjerovatno bi morao zatvoriti tvrtku i vratiti se u Južnu Afriku. Nema više lansiranja raketa, satelita ili proizvodnje električnih automobila, a naša bi zemlja uštedjela BOGATSTVO", dodao je Trump, prenosi abc.
Musk je odgovorio da ih može prekinuti sve, istog trenutka. Dok on tvrdi da se protivi zakonu jer bi se time nacionalni dug povećao za 3,3 bilijuna u sljedećih deset godina, Trump govori da se protivi zakonu samo zato što bi se njime okončao program koji nudi porezne olakšice za kupce električnih vozila.
Može li Trump deportirati Muska?
Elon Musk rođen je 1971. u Južnoj Africi, a postao je američki državljanin nakon što je završio proces naturalizacije nakon nekoliko godina života i rada u zemlji. Muskova majka, Maye Musk, rođena je kao kanadska državljanka, pa je Musk automatski naslijedio kanadsko državljanstvo po podrijetlu. Preselio se prvo u Kanadu, a 1992. u SAD, zbog fakulteta.
Američki zakon kaže da se državljanstvo stečeno naturalizacijom može opozvati ako je "stečeno prikrivanjem bitne činjenice ili namjernim lažnim predstavljanjem".
Washington Post je je prošle godine tvrdio da je Musk osnovao tvrtku dok je bio na studentskoj vizi 1995., unatoč tome što se nikada nije upisao na Sveučilište Stanford kako je obećao. Izvijestili su da je koristio studentsku vizu J-1 za ulazak u SAD, ali je umjesto toga radio na startupu.
"Ako je strani državljanin prekršio uvjete neimigrantske vize, a zatim prešao u status imigranta, odnosno podnio prijavu za zelenu kartu, bez da je priznao prekršaj, te je zatim uspješno naturaliziran, toj bi se osobi moglo oduzeti državljanstvo jer je naturalizacija 'nezakonito stečena'", objasnila je pravna stručnjakinja Amanda Frost.
Ipak, prijevara mora biti 'namjerna' i 'materijalna', odnosno mora imati izravan utjecaj na odluku o dodjeli državljanstva. Suci općenito oklijevaju nekome oduzeti državljanstvo i u povijesti se denaturalizacija koristila samo za 'teške slučajeve', poput nacista koji su skrivali svoje ratne zločine.
"Trumpova administracija suočit će se s teškom pravnom bitkom ako pokušaju opozvati Muskovo državljanstvo", zaključila je Frost.
