Američke vojne snage pogodile su tri iranska nuklearna postrojenja, Natanz, Fordo i Isfahan, "u iznimno uspješnom napadu", izjavio je američki predsjednik Donald Trump.
Iran je oduvijek nijekao bilo kakvu ambiciju razvoja nuklearnog oružja i ustrajava na svom pravu na civilni nuklearni program.
Značajno su ubrzali razvoj nuklearnog programa posljednjih godina, nakon što se 2018. godine počeo raspadati sporazum sa svjetskim silama o ograničavanju njegovih nuklearnih aktivnosti u zamjenu za ublažavanje sankcija. Iz sporazuma su se tada Sjedinjene Države pod Trumpom jednostrano povukle.
Prema najnovijem izvješću Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), od sredine svibnja, ukupne iranske zalihe obogaćenog uranija procijenjene su na 9.247,6 kilograma, odnosno 45 puta više od ograničenja utvrđenog sporazumom iz 2015.
U svojim zalihama Iran ima procijenjenih 408,6 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto što je samo mali korak do 90 posto potrebnih za nuklearnu bojevu glavu. Zemlja sada teoretski ima dovoljno nuklearnog materijala koji je gotovo doveden do razine oružja, ako se dodatno pročisti, za oko 10 nuklearnih bombi, prema IAEA-u sa sjedištem u Beču.
Evo što se zna o svakom o ta tri objekta.
Natanz - najveći iranski pogon za obogaćivanje uranija
Nuklearni kompleks Natanz nalazi se otprilike 250 kilometara južno od iranskog glavnog grada Teherana i smatra se najvećim iranskim postrojenjem za obogaćivanje uranija. Prvi put se otkrilo da postoji 2002. godine.
Između ostalog ondje se razvijaju i sastavljaju centrifuge koje služe za obogaćivanje uranija - ključnu tehnologiju u pretvaranju uranija u nuklearno gorivo.
Kako navodi neprofitna organizacija Nuclear Threat Initiative (NTI), kompleks ima šest nadzemnih zgrada i tri podzemne strukture, od kojih dvije mogu sadržavati do 50.000 centrifuga.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ranije je izvijestila da je Iran u svom nadzemnom Postrojenju za pilot-obogaćivanje goriva obogaćivao uranija do razine od 60% čistoće. Inače, za proizvodnju oružja, uranij se obogaćuje do 90%.
U travnju 2021. lokacija je oštećena u napadu za koji je Iran rekao da je bio čin sabotaže Izraela. Izrael je objavio da su njegovi nedavni napadi pogodili "srce iranskog programa" obogaćivanja uranija, ciljajući atomsko postrojenje u Natanzu i nuklearne znanstvenike.
Fordo - "dragulj u Teheranskoj kruni"
O ovom postrojenju jako je malo toga poznato. Zna se da se nalazi blizu svetog grada Koma i da je duboko ukopano u planinskom području. Većina dostupnih informacija dolazi iz iranskih dokumenata koje je prije nekoliko godina ukrala izraelska obavještajna služba.
To je tajno izgrađeno postrojenje uz kršenje rezolucije Ujedinjenih naroda. Njegovo postojanje prvi je put objavljeno 2009.
Pretpostavlja se da se glavne dvorane nalaze na dubini od 80 do 90 metara ispod zemlje. Prema nedavnim izvješćima IAEA-e, Iran je pojačao proizvodnju obogaćenog uranija do razine od 60% upravo u Fordu, gdje se prema procjenama stručnjaka i IAEA-e sada nalazi oko 2700 centrifuga.
Godine 2023. u postrojenju Fordo otkrivene su čestice uranija obogaćene do 83,7 posto, za koje je Iran tvrdio da su proizvod "nenamjernih fluktuacija" tijekom procesa obogaćivanja.
Trump ga je nazvao "primarnom lokacijom".
Isfahan - najveći iranski nuklearni istraživački kompleks
U središnjem dijelu Irana nalazi se grad Isfahan, ujedno i dom najvećeg iranskog nuklearnog istraživačkog centra. Kompleks je Iranu pomogla graditi Kina i otvoren je 1984. godine.
U centru u Isfahanu nalazi se i postrojenje za proizvodnju nuklearnog goriva, koje je otvoreno 2009. i proizvodi nisko obogaćeno gorivo za upotrebu u elektranama.
Prema organizaciji NTI, u Isfahanu radi oko 3000 znanstvenika, a lokacija se smatra središtem iranskog nuklearnog programa.
NTI navodi da se u kompleksu nalaze tri manja istraživačka reaktora kineske proizvodnje, kao i postrojenje za konverziju uranija, tvornica za proizvodnju goriva, postrojenje za oblaganje zirkonijem te druge laboratorije i pogoni.
U srpnju 2022. Iran je najavio planove za izgradnju novog istraživačkog reaktora na toj lokaciji. Četiri njegove zgrade Izrael je pogodio 13. lipnja, uključujući postrojenje za preradu uranija.
Ostale iranske nuklearne lokacije
Osim tri prethodno navede, Iran ima još nekoliko lokacija nuklearnog postrojenja.
Radovi na istraživačkom reaktoru za tešku vodu Arak u mjestu Hondab započeli su 2000-ih, ali su zaustavljeni prema uvjetima sporazuma iz 2015. godine. Iran je u međuvremenu obavijestio IAEA o svojim planovima da reaktor pusti u pogon do 2026. godine. Istraživački reaktor službeno je namijenjen proizvodnji plutonija za medicinska istraživanja, a lokacija uključuje i postrojenje za proizvodnju teške vode.
Teheranski nuklearni istraživački centar ima reaktor koji su Sjedinjene Države isporučile 1967. godine za proizvodnju medicinskih radioizotopa.
Jedinu iransku nuklearnu elektranu u južnom lučkom gradu Bušehru izgradila je Rusija i počela je raditi s nižim kapacitetom 2011. godine prije nego što je 2012. godine priključena na nacionalnu električnu mrežu. Rusija nastavlja isporučivati nuklearno gorivo za elektranu, koja ostaje pod kontrolom IAEA-e. Tu elektranu kapaciteta od 1000 megavata počela je graditi njemačka tvrtka sve dok projekt nije zaustavljen Islamskom revolucijom 1979. Moskva ga je kasnije dovršila.
Iran je krajem 2022. započeo izgradnju elektrane od 300 megavata u Darhovinu, na jugozapadu zemlje.
Početkom 2024. Iran je započeo radove u Siriku, u Hormuškom tjesnacu, na novom kompleksu od četiri pojedinačne elektrane ukupnog kapaciteta 5000 megavata.
-
oprezno!Upaljen Meteoalarm za dijelove Hrvatske: Evo gdje je moguće jače grmljavinsko nevrijeme
-
Smijenila šefove gradskih firmiGradonačelnica podijelila otkaze: Ovako su reagirali građani i radnici
-
Crvena uzbunaVIDEO Opasno nevrijeme pogodilo dio Europe: Auti plivali cestama, tuča oštetila avion u letu, zaustavljeni vlakovi
