Srbija bi mogla profitirati od sankcija kojima je Kremlj uzvratio Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji, a procjene su da trgovinski rat Rusije i EU-a može srbijanskom gospodarstvu donijeti oko 100 milijuna dolara, poglavito izvozom poljoprivrednih proizvoda.
Pročitajte i ovo
U slučaju da potraje zabrana uvoza poljoprivrednih proizvoda u Rusiju iz zemalja EU-a i drugih država koje su Rusiji uvele sankcije, Srbija bi mogla povećati svoj poljoprivredni izvoz na rusko tržište za čak 100 milijuna dolara godišnje,a predsjednik Gospodarske komore Srbije (PKS) Željko Sertić ukazuje da Srbija može "najveći dio proizvoda izvesti na jedinstveno rusko tržište bez plaćanja carine i posebnih taksi".
Agroekonomski analitičar Milan Prostran kaže kako treba iskoristiti otvoren prostor za veći izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Srbije u Rusiju ali nameće pitanje ima li Srbija dovoljno poljoprivrednih proizvoda za izvoz i mogu li oni zadovoljiti ruske standarde, uz ocjenu da se svakako može povećati izvoz voća, povrća, mesa i mlijeka. Podsjetio je i kako neki proizvodi domaćeg agrara nisu mogli izdržati konkurenciju proizvoda iz EU-a.
"U ovom trenutku izvoz (srbijanske poljoprivrede u Rusiju) je između 170 i 200 milijuna dolara, a mogao bi dosegnuti 300 milijuna", naglašava Prostran.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta Miladin Ševarlić uvjeren je da Srbija ima priliku i može ostvariti "neograničen izvoz u Rusiju" i nadomjestiti dio uvoznih proizvoda iz EU-a.
Srbijanski mediji spekuliraju da bi Rusija, nakog odluke da uzvrati sankcijama EU-u i SAD-u, mogla staviti Srbiju na listu alternativnih država iz kojih će uvozom nadomjestiti proizvode iz zemalja Unije i Amerike.
Izvršni potpredsjednik za operativne poslove Delta holdinga Dejan Jeremić ukazuje da se već osjećaju promjene i da je izvoz Srbije u Rusiju "nešto veći nego prije izbijanja krize u Ukrajini", ali da je to "posljedica stjecaja okolnosti, a ne sustavnih rješenja ili nekog napretka naše poljoprivrede".
Drama u Beogradu: U bolnicu primljen pacijent za kojeg se sumnjalo da ima ebolu
"Takav pozitivni rezultat je kratkoročan i kako se iznenada pojavio kao prilika, tako će vjerojatno i nestati", kaže ovaj dužnosnik Delta holinga, čiji je Delta agrar jedan od većih proizvođača i izvoznika poljoprivrednih proizvoda u Rusiju.
Istodobno, njegova je ocjena da Srbija nema dovoljno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda da značajnije opskrbljuje ogromno rusko tržište.
"Kontinuitet opskrbe na kojem inzistiraju svi ruski maloprodajni lanci, jedan je od najvećih problema za nastup srpskog agrara na ovom tržištu", tvrdi Jeremić, ilustrirajući to izvozom jabuka.
"U prošloj godini Rusija je uvezla 1.350.000 tona jabuka, a srpski izvoz predstavljao je oko sedam posto te količine. I da smo izvezli cjelokupnu godišnju proizvodnju jabuka, nešto više od 300.000 tona, to bi zadovoljilo manje od 23 posto ruskog uvoza jabuka", kaže on i podsjeća da Rusija godišnje uveze voća i povrća za 5,8 milijardi eura, što je više nego ukupna poljoprivredna proizvodnja Srbije.
Uvjeren da Srbija ima veliku izvoznu šansu, predsjednik Gospodarske komore Srbije (PKS) Sertić apelirao je da domaći proizvođači organiziraju svoje potencijale i rekao da je PKS već od svih općina zatražila da kandidiraju poduzeća koja mogu izvoziti na rusko tržiše.
"Ekonomske sankcije koje je Rusija uvela pojedinim državama otvaraju prostor za ogroman rast izvoza domaćih proizvoda, kako bi ta država nadomjestila uvoz prije odluke o uzvratnim sankcijama prema SAD-u, EU-u, Australiji i Kanadi", rekao je Tanjugu Sertić.
Srbijanski premijer Aleksandar Vučić ranije je ukazao da je "Srbija na europskom putu, ali da neće uvesti sankcije Rusiji" jer "mora štititi ekonomsku i političku budućnost".
"Mi smo ovisni o ruskom plinu, o našem izvozu u Rusiju, posebno poljoprivrednih proizvoda. To je činjenica s kojom se suočavamo", rekao je Vučić. (HINA)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
