U svom pravorijeku ustavni suci su jednoglasno odlučili da bi eventualna javna korist objave tih osjetljivih poslovnih podataka banaka bila manja od štete koja bi nastala na području slobodne gospodarske inicijative i poduzetništva.
Pročitajte i ovo
Slovenski parlament lani je izmjenama zakona o pristupu informacijama javnog značaja najprije omogućio objavu podataka o lošim kreditima državnih banaka koji su preneseni na tzv. "lošu banku" u procesu njihove sanacije, a nakon toga i objavu loših kredita koji su ostali u bankama i nakon tog prijenosa. To je učinjeno zbog pritiska javnosti da se sazna tko je odgovoran za loše kredite i "bankarsku rupu" koju je začepila država, dokapitaliziravši banke s preko 4 milijarde eura.
Bivša premijerka o prestresu kuće: 'Zgrožena sam postupkom'
Na takve zakonske izmjene reagirala je slovenska središnja banka, tražeći da se zakon privremeno suspendira i provjeri njegova usklađenost s ustavom. Središnjoj banci u tome su se poslije pridružile i Nova Ljubljanska banka (NLB), te Nova kreditna banka Maribor (NKBM), dvije najveće državne banke, čiji su loši krediti lani bili u porastu iako je većina nekvalitetnih kreditnih plasmana iz prošlosti već bila prebačena na lošu banku. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
