Najavio je to ministar za razvoj i europske poslove Mitja Gaspari, reagirajući na izvješće Europske komisije koja je slovenskoj vladi preporučila dodatne mjere za financijsku stabilizaciju, kako bi mogla izvršiti preuzete obveze po kojima bi svoj proračunski deficit od 5,5 posto do 2013. trebala smanjiti na manje od tri posto BDP-a i zaustaviti rast javnog duga, te se tako opet naći u okvirima maastrichtskih kriterija propisanih za članice euro-zone.
Kako je u članku u poslovnom dnevniku Finance ovih dana upozorio profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Jože Damijan, Slovenija je u zadnje tri godine udvostručila svoj javni dug te se tom alarmantnom dinamikom opasno približila zemljama poput Grčke, Irske i Portugala. Najproblematičnije je, navodi Damjan, to što je vlada najveći dio novog zaduživanja usmjerila u tekuću potrošnju te u subvencioniranje tvrtki koje su u vrijeme krize radnike držale na čekanju', a ne na restrukturiranje gospodarstva.
Dvadesetak godina za vraćanje duga
Ako Slovenija ne poduzme ozbiljne mjere financijske stabilizacije, bit će joj potrebno dvadesetak godina da dug sa sadašnjih 43 posto BDP-a ponovo vrati na 21,9 posto, odnosno na razinu iz razdoblja prije krize, što bi se moglo pokazati kobnim jer na kamate za kredite već sada plaća dva posto svog BDP-a godišnje, tvrdi Damjan.
Slovenski mediji navode da će Slovenija, po preporukama Europske komisije, nakon odbijanja mirovinske reforme morati pristupiti rigoroznijoj javnoj štednji jer su postali upitni ciljevi o brzoj smanjenju proračunskog deficita i javnog duga, a OECD je pad mirovinske reforme prokomentirao prognozom da će iduća morati biti još rigoroznija. Slovenski premijer Borut Pahor u utorak je izrazio zadovoljstvo što međunarodne bonitetne kuće nisu promijenile kreditni rejting Slovenije unatoč odbijanju novog mirovinskog zakona, ali izrazio zabrinutost da bi to moglo uslijediti na jesen. (HIna)
