Slovenci žale za Janezom Drnovšekom

Učinili su to prenoseći izjave njegovih suradnika koji se redom prisjećaju što je bivši slovenski predsjednik i premijer značio za cijelu državu i žale za nacionalnim konsenzusom što ga je znao osigurati kad su u pitanju nacionalni interesi, na unutarnjem i vanjskom planu. 'Kad se radilo o interesu države, nije mario za vanjske učinke, ali je znao naći put do širokoga nacionalnog konsenzusa, bio je učinkovit i znao je naći saveznike', rekao je za 'Delo' povodom obljetnice Drnovšekove smrti njegov nekadašnji savjetnik za vanjsku politiku, a danas zastupnik u Europskom parlamentu Ivo Vajgl. Danas je Slovenija više nego očito drukčija država i nema političara Drnovšekova formata, smatra Vajgl. Na vanjskopolitičkom planu Drnovšeku se u slovenskoj politici obično najviše zasluga pripisuje u pregovorima o ulasku u Europsku uniju, a odmah nakon toga to što je postigao 'pregovarački maksimum' u pregovorima o granici s Hrvatskom.

Pročitajte i ovo Tuerk za pažljivo korištenje Drnovšekova imena Položena urna Janeza Drnovšeka

Tzv. parafirani sporazum Drnovšek-Račan, po kojemu je Slovenija trebala dobiti većinu Piranskog zaljeva i izravan kontakt s otvorenim morem, a Hrvatska malu eksklavu u zaljevu kako bi imala morsku granicu s Italijom, oporbene stranke desnog centra smatraju 'ključnim dokazom' da je sporazum o arbitraži premijera Boruta Pahora s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor 'loš' i posljedica 'tajne diplomacije' pod pritiskom Europe i SAD-a jer je Slovenija, kako tvrde, nakon višemjesečne Pahorove blokade Hrvatske 'izgubila saveznike'. S druge strane, vladajući lijevi centar tvrdi da je pozitivne tekovine sporazuma Drnovšek-Račan ugrozila vlada desnog centra koju je vodio Janez Janša, jer je pristala na tzv. bledski dogovor s Ivom Sanaderom o prepuštanju graničnog spora Međunarodnom sudu pravde u Haagu.

Kučan: Nedostaje političar takovog formata

Drnovšeka ovih dana većina političara ocjenjuje kao čovjeka koji bi svojom političkom širinom i znanjem, da je živ, izvukao Sloveniju iz ekonomske i političke krize koju u zadnje vrijeme obilježavaju brojne afere i pad povjerenja u vladu i institucije. Bivši predsjednik Milan Kučan, koji zadnjih dana opet javno kritizira 'aferaštvo' i 'partitokraciju' što dominiraju u politici i odnosu među strankama, rekao je povodom druge obljetnice Drnovšekove smrti da slovenskoj politici danas nedostaje političar takvog formata i da bi Drnovšek kao premijer sigurno znao držati u rukama kormilo vlade i u današnjim kriznim vremenima. I ostali istaknuti političari poput predsjednika Danila Tuerka prisjetili su se Drnovšeka kao državnika koji je pokazivao politički pragmatizam, ali i ljudsko lice i nije se pretjerano služio stečenom vlašću.

Liberalni demokrati (LDS), stranka koju je Drnovšek vodio, svojedobno je osvajala i do trećine glasova birača, što je omogućavalo formiranje stabilnih vlada, dok je sa sadašnjom koalicijom lijevog centra drukčije jer ne uspijeva postići nacionalni konsenzus o mnogim važnim pitanjima, a i stranke koje su u koaliciji međusobno ne djeluju usklađeno, navode slovenski mediji. Drnovšek je umro 23. veljače 2008. godine, u 57. godini života, par mjeseci nakon što je mjesto predsjednika države poslije petogodišnjeg mandata prepustio svom nasljedniku Danilu Tuerku. Prije toga, u razdoblju od 1992. do 2002. godine, bio je predsjednik svih koalicijskih vlada u kojima su dominirali njegovi Liberalni demokrati (LDS), stranka koja je nakon njegova odlaska izgubila potporu i podijelila se u dvije stranke. Umro je od posljedica raka, a bolest je u zadnjoj fazi obilježila i zadnje dvije godine njegova života. Tada je češće ulazio i u konflikte s tadašnjom vladom Janeza Janše, kako na unutarnjem planu tako i u pitanjima vanjske politike. (Hina)