Na pitanje da li zbog događaja u Grčkoj i Španjolskoj razmišljaju o podizanju svog novca iz banaka 71,4 posto odgovorilo ih je negativno, a 26,7 posto pozitivno, u telefonskoj anketi na 450 ispitanika koju je krajem prošlog tjedna proveo, a u ponedjeljak objavio vodeći slovenski dnevni list.
Što se tiče povjerenja štediša u domaće slovenske banke, 25,4 posto u njih ima povjerenje, a 30,4 posto ne. S druge strane povjerenje Slovenaca u euro kao zajedničku europsku valutu, koju su i sami prihvatili 2007. godine i dalje je prilično visoko, pokazuje ispitivanje. Tako 47 posto ispitanika unatoč krizi u eurozoni vjeruje da su uštede u eurima sigurne, a 17,2 posto ne, dok se ostali nisu izjasnili.
>> Godinu dana poslije Slovenija opet suočena s mirovinskom reformom
Makroekonomist Jože Mencinger izjavio je za 'Delo' da su takvi odgovori ispitanika očekivani. 'Povjerenje u slovenski bankarski sustav još uvijek je visoko iako ga narušavaju stalne rasprave o grčkoj dužničkoj krizi i dokapitalizaciji Nove Ljubljanske banke (NLB)', rekao je Mencinger.
On tvrdi da je razumljivo što Slovenci više vjeruju u euro nego u domaće banke, te ne očekuje podizanje ušteda jer se euro unatoč krizi u nekim državama eurozone još uvijek percipira kao jaka valuta.
Uz to, dodaje Mencinger, budući da se radi o zajedničkoj valuti koja se koristi u velikom broju država, smanjena je opasnost da štediše svoje depozite podižu i pretvaraju u neku drugu valutu kako se to događalo kad je Slovenija imala svoju nacionalnu valutu tolar, a dio ljudi štedio u njemačkim markama ili nekoj drugoj valuti koju su držali sigurnijom. (Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
