Slovenci u nedjelju odlučuju o parlamentu i novoj vladi

Iako su ankete krajem prošloga tjedna registrirale vodstvo Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) u odnosu na Pahorove Socijalne demokrate (SD), mnogo je naznaka da će rezultat biti tijesan, a da će sve kombinacije za sastavljanje nove vlade biti sasvim otvorene i nakon objave prvih projekcija u nedjelju u 19 sati, kad se zatvaraju birališta.

Pročitajte i ovo vlada suzbija spekulacije Ključna točka u sirijskom građanskom ratu: "Pad Damaska je samo pitanje vremena" Kriza u Francuskoj Macron se obratio javnosti prvi put nakon pada vlade: Otkrio je kad će imenovati novog premijera

Nema realnih izgleda da se u parlament probije više od osam već postojećih etabliranih stranaka, a Janšina pregovaračka pozicija za sastavljanje vlade bila bi oslabljena i u slučaju relativne pobjede ako prag od četiri posto za dobivanje četiri zastupnika ne dobiju demokršćani iz Nove Slovenije (NSI), Andreja Bajuka, koji je u dosadašnjoj vladi bio njegov najčvršći saveznik.

Pahor se, s druge strane, nada da će zadnjih dana kampanje uspjeti mobilizirati biračko tijelo lijevog centra i da će njegova stranka dobiti više glasova od Janšine. U tom bi slučaju predsjednik države Danilo Tuerk njemu prvom ponudio mandat, a realizirala bi se vlada neformalne koalicije "za promjene" sa strankom Zares, Gregora Golobiča i Liberalnim demokratima (LDS), Katarine Kresal, koju je zadnjih dana snažno podržao bivši predsjednik Milan Kučan. 

Liberalni demokrati, koje je prije vodio bivši premijer Anton Rop, zadnjih su mjeseci opet počeli jačati nakon što ih je preuzela mlada političarka, a dio zastupnika te stranke u sadašnjem parlamentu osnovao je novu stranku Zares, koju vodi nekada bliski suradnik pokojnog Janeza Drnovšeka Gregor Golobič.

Slovensku političku scenu početkom mjeseca iz temelja je potresla emisija finske televizije u kojoj se tvrdilo da je slovenski premijer primio mito od tamošnjeg proizvođača oružja Patria, kako bi pogodovao velikom poslu u kojemu je ta kompanija odabrana za isporuku oklopnih transportera slovenskoj vojsci.

Janša je energično odbacio takve navode kao apsurdne, a aferu protumačio kao napad oporbe na njegov kredibilitet i ugled države u inozemstvu najavivši tužbu protiv finske televizije.

Njegovi politički suparnici nisu uspjeli kapitalizirati isto tako nedokazane Janšine protuoptužbe da su mu aferu oni namjestili. Janša je za tvrdnju finske televizije kao glavnog krivca istaknuo predsjednika vladine protukorupcijske komisije Dragu Kosa i slovenske novinare, a njegovi krugovi tvrdili su da je finskog novinara potkupio Janši nenaklonjen tajkunski lobi ili da je nasjeo zbog naivnosti. Čini se, međutim, da je kod tradicionalnih birača desnice afera Janšu samo ojačala, izazvavši naglašeno domoljublje.

Položaj Janše i njegove vlade biti će zbog ove afere vrlo osjetljiv i nakon što se u Sloveniji izbori završe, jer finska istražna tijela nastavljaju istragu protiv Patrijinih menadžera koji su radili na poslu sa slovenskom vojskom, a istraga će, prema njihovim tvrdnjama, biti završena krajem godine. Za Sloveniju i slovensku politiku taj slučaj je izuzetno osjetljiv, ako bi se potvrdilo da su slovenskim državljanima bile isplaćivane nezakonite provizije u tom poslu, bez obzira na to je li riječ o političarima najvišeg ranga ili državnim službenicima niže razine.

Zadnjih dana kampanje u središte bitke za birače ponovno su dospjele domaće teme, osobito ekonomske.

Janša se, uz isticanje uspješnog slovenskog predsjedanja Europskom unijom, hvali i da je njegova vlada imala odlične gospodarske rezultate. Prosječna stopa rasta u zadnje tri godine bila je 5,5 posto, nezaposlenost je znatno manja nego prije četiri godine, a vlada najavljuje da će državni proračun ove godine po prvi put zabilježiti suficit.

Stranke koje zadnje četiri godine nisu bile u sadašnjoj vladi, ali i neki ekonomisti, navode da su relativno visoke stope rasta iz zadnjih godina posljedica konjukture i državnih investicija, ali da je u Janšinu mandatu došlo i do velikog rasta inflacije i životnih troškova, te socijalnog raslojavanja. Pahor tvrdi da se Slovenija treba pripremiti na vrijeme recesije i tomu prilagoditi državne troškove, a isto tako i na zahtjevan dijalog sa sindikatima.

Uz to, stranke lijevog centra izbore žele pretvoriti u jednu vrstu referenduma o Janši kao političaru. Tvrde da je sadašnja vlada pokazivala snažne znakove "autoritarnosti i arogancije", osobito u netransparentnom vođenju državnih poduzeća i svom odnosu prema medijima i manjinama, što je kulminiralo novinarskom peticijom o cenzuri i slučajem protjerane romske obitelji Strojan.

Međunarodne teme i vanjska politika nisu bile u središtu kampanje, a afera Patria sasvim je zasjenila i pitanje "tajkunizacije" Slovenije koju već skoro godinu dana forsira Janša, želeći odgovornost za koncentraciju kapitala i slučajeve "divlje privatizacije" prebaciti na vlade koje je devedesetih godina vodila ljevica. Janša je, među ostalim, i svog glavnog političkog konkurenta Pahora optužio za veze s direktorom Pivovarne Laško Boškom Šrotom, "najvećim slovenskim tajkunom", te je obećao da će, dobije li novi mandat, državno odvjetništvo i policija raditi na razotkrivanju malverzacija u privatizaciji, kako bi se, kako navodi, razobličili i neformalni centri političke moći kojima upravlja tajkunski kapital.

Birališta se u nedjelju zatvaraju u 19 sati, a odmah iza toga bit će objavljene izlazne ankete s birališta, a kasno navečer očekuju se i prvi nepotpuni službeni rezultati izbora.