Sekunda koja će izazvati globalnu glavobolju

Malen je to korak za satove, ali je globalna glavobolja za dio čovječanstva koji upravlja velikim računalnim sustavima.

Pročitajte i ovo A1 HRVATSKA A1 Hrvatska već 20 godina korisnicima osigurava vrhunske usluge Sve ih zanima, žele ulagati Kakve će koristi imati Hrvatska od posjeta Kineza: Već su pali konkretni dogovori, evo i koji

tri vijesti o kojima se priča Teška situacija FOTO/VIDEO Apokalipsa u Hercegovini: Nevrijeme kakvo se ne pamti, šteta se broji u milijunima očevid u tijeku Vozač motocikla poginuo u sudaru s automobilom, promet u prekidu osobni asistenti Država zapošljava 2000 ljudi, idući tjedan raspisuje prvi natječaj

"Prijestupna sekunda" bit će dodana posljednjoj minuti 30. lipnja kako bi se Usklađeno svjetsko vrijeme (UTC), koje mjere iznimno precizni atomski satovi, uskladilo s astronomskim vremenom (UT1) temeljenim na, ponešto promjenjivoj, rotaciji Zemlje oko svoje osi.

Bez periodičnog dodavanja prijestupne sekunde razlika između UTC-a i UT1 stalno bi rasla. Znastvenici to pripisuju trajnom usporavanju Zemljine rotacije, koje uzrokuju razni prirodni fenomeni.

"U ovom trenutku razlika je pola sekunde", rekao je Andreas Bauch, fizičar u PTB-u (Physikalisch-Tehnical Bundesanstalt), nacionalnom njemačkom meteorološkom institutu, odgovornom i za utege i mjere.

"Za nekoliko tjedana razlika će biti 0,6 sekundi", dodaje Bauch. Po međunarodnom dogovoru, razlika između UTC-a i UT1 ne smije premašiti 0,9 sekundi.

Prijestupna sekunda

Prijestupna sekunda uvedena je 1972. godine. Dosad ih je bilo 25. Dodaju se zadnjeg dana lipnja ili prosinca. Astronomi iz Međunarodne službe za Zemljinu rotaciju i referentne sustave (IERS), koji mjere rotaciju i uspoređuju ju je s atomskim satovima, moraju pola godine unaprijed najaviti promjenu vremena.

Atomska sekunda je po definiciji trajanje od 9,192,631,770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija 133.

Astronomska sekunda je, pak, definirana kao 1/86400 dio srednjega Sunčevog dana. Pošto je Zemljina rotacija nepravilna, ova se dva vremena s vremena na vrijeme moraju uskladiti. "Da se razlika ne korigira, u nekom bi trenutku Sunce izašlo popodne", rekao je Wolfgang Dick iz IERS-a.

Ta korekcija, međutim, može izazvati probleme. I dok će većina satova bez problema preskočiti sekundu, neki računalni sustavi neće. Kad se prijestupna sekunda dodavala 2012. to je izazvalo paralizu jednog dijela interneta i, primjerice, srušilo sustav rezervacije karata australske aviokompanije Qantasa.

"Nevjerojatno je što mala sekunda može napraviti", kaže Bauch i naglašava da što više procesi ovise o integriranom vremenu, to je veća mogućnost pogreške u kritičnom trenutku korekcije.

Lančane reakcije

Lančane reakcije moguće su, primjerice, pri prijenosu energije dalekovodima jer se kalkulacije protoka računaju u mikrosekundama (milijunti dio sekunde). Prijestupna sekunda može izazvati pogrešnu računicu koja će aktivirati zaštitni sustav i automatski izbaciti mrežu.

Rezolucije u milisekundama (tisućiti dio sekunde) koriste se u zračnom prometu, transkacijama na tržištu novca i pri satelitskoj navigaciji. "Pri takvim golemim orbitalnim brzinama, razlika od jedne sekunde bi satelite pozicionirala negdje sasvim drugdje", objašnjava Bauch.

Prije korekcije vremena svi osjetljivi sustavi moraju su provjeriti, kaže Fiete Wulff, glasnogovornica njemačke agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Osim mogućih problema i provjera, usklađivanje vremena i košta, pa nije čudo što prijestupna sekunda u svijetu baš ne izaziva oduševljenje. Sjedinjene Države su 2001. formalno predložile da se prijestupna sekunda ukine.

Glasna kritika

Protivnici prijestupne sekunde, a SAD-u su se u međuvremenu pridružile Francuska i Njemačka, namjeravaju ponovo pokrenuti to pitanje ne Svjetskoj radijskokomunikacijskoj konferenciji u studenome u Ženevi. Oni tvrde da bi odustajanje od koncepta dodane sekunde uklonilo rizike od pogreške, dodatni rad i troškove, ali "do korekcije u nekom trenutku ipak mora doći", kazao je Dick.

Jedna je mogućnost, napominje, da se uvede korekcija "prijestupnom minutom" svakih sto godina. "Ali nakon tako mnogo vremena, nitko više ne bi znao kakvi bi problemi mogli iskrsnuti s usklađivanjem", naglašava Dick. Među zemljama koje se protive napuštanju prijestupne sekunde su Britanija, Kanada, Rusija i Kina.

Službeni London tome se protivi, među ostalim, jer bi to dodatno obezvrijedilo nulti meridijan u Kraljevskom opservatoriju u Greenwichu, nekad referentnu točku mjerenja vremena. GMT je sada "samo" vremenska zona nultog meridijana i izgubio je status vremenskog standarda otkako su svjetske vlade usvojile UTC.

U ovom trenutku "pro" i "kontra" tabori su otprilike podjednake veličine. A za promjenu svjetskog vremenskog sustava odluka mora biti donijeta jednoglasno. "To se do studenoga sigurno neće postići", rekao je Dick. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook