Američki predsjednik Donald Trump i njegov ruski kolega Vladimir Putin sastaju se u petak u vojnoj bazi na Aljasci koja je bila strateški važna u vrijeme hladnog rata.
Povijest baze Elmendorf-Richardson u blizini Anchoragea, najvećeg grada savezne države Aljaske, započela je 1940. godine.
Prvotno je imala ključnu ulogu u američkim vojnim operacijama protiv Japana u Drugom svjetskom ratu, ali je vrhunac aktivnosti doživjela nakon 1945. porastom napetosti između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država
Do 1957. otprilike je 200 borbenih zrakoplova stacionirano u Elmendorfu i još jednoj bazi na Aljasci dok je u regiji instalirano više radarskih sustava.
U narednim desetljećima se vojna prisutnost na Aljasci postupno smanjivala, dijelom zbog preraspoređivanja vojnih resursa prema ratu u Vijetnamu.
Ipak, baza je zadržala velik strateški značaj, a naročito usred sve većeg zanimanja za Arktik.
Golema baza ima preko 800 zgrada, dvije piste i oko 6000 vojnih djelatnika, prema internetskoj stranici pacifičkog zapovjedništva ratnog zrakoplovstva (PACAF).
Povrh očite logističke prednosti za organiziranje sastanka ruskog i američkog predsjednika na takvoj zatvorenoj i krajnje sigurnoj lokaciji, izbor vojne baze je simboličan, prema George Beebeu, bivšem specijalistu CIA-e za Rusiju i stručnjaku američkog think-tanka Quincy Institute for Responsible Statecraft.
"Ovime Donald Trump pokazuje da ovo nije hladni rat. Ne ponavljamo one hladnoratovske samite koji su se održavali u neutralnim zemljama, u Austriji, Švicarskoj i Finskoj. Ulazimo u novu eru", tvrdi stručnjak.
No, ostaje činjenica da je američki predsjednik, hotimice ili ne, u srijedu prizvao u pamet sovjetsko razdoblje.
Iznerviran kritičnim komentarima o samitu u medijima, na svojoj društvenoj mreži Truth Social je napisao: "Čak i kad bih zaradio Moskvu i Lenjingrad u dogovoru s Rusijom, lažljivi mediji bi rekli da sam loše prošao".
