Na dnevnom je redu nekoliko vrlo osjetljivih pitanja koja u ovom trenutku muče Uniju.
Pročitajte i ovo
Za razliku od uobičajenih dvodnevnih summita, ovaj put bi se sastanak trebao odraditi u jednom danu i nije isključeno da potraje do duboku u noć.
Mogući problemi ili, po riječima diplomata "moguća minska polja", odnose se na odnose s Turskom, ratifikaciju sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom i Brexit.
Summit će započeti iza podneva tradicionalnim sastankom s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom, a završit će radnom večerom na koju nije pozvana britanska premijerka Theresa May.
Neformalni sastanci na vrhu 27 zemalja članica počeli su se održavati redovito, prije ili poslije formalnog sastanka Europskog vijeća, nakon što su britanski birači u lipnju izglasali izlazak iz EU-a.
"O zamrzavanju pregovora s Turskom"
Vijeće za opće poslove, koje čine ministri za europske poslove, na sastanku u utorak nisu prihvatili prijedlog Austrije da se u tekst zakljačaka o proširenju spomene "zamrzavanje" pregovora s Turskom, što za mnoge zemlje, među kojima je i Hrvatska, nije prihvatljivo.
Budući da je za donošenje zaključaka o proširenju potreban konsenzus svih zemalja članica, ministarski sastanak je po prvi put završio bez zaključaka o proširenu i umjesto toga slovačko predsjedništvo objavilo je izjavu u kojoj kaže da je prijedlog zaključaka dobio uvjerljivu potporu sudionika u raspravi.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk ne želi to pitanje na dnevnom redu Europskog vijeća, ali se istodobno želi poslati poruka Turskoj da se unatoč neslaganjima unutar Unije ne žele zatvoriti komunikacijski kanali te da je EU odlučno za provedbu dogovora s Ankarom o migracijama.
U EU se razmišlja o sazivanju novog summita EU-Turska, na kojem Uniju ne bi predstavljali čelnici zemalja članica, nego predsjednici europskih institucija. Po tim razmišljanjima taj bi se summit trebao održati u prvom kvartalu sljedeće godine.
U okviru rasprave o migracijama razgovorat će se i reformi Dublinskog sustava, europskih pravila za odobravanje azila. Za zajednički sustav azila potrebna je solidarnost, a stanje s tim načelom u EU-u je takvo da pojedini diplomati govore da bi slogan EU-a "ujedinjeni u raznolikosti" trebalo promjeniti u "razjedinjeni u solidarnosti".
O ratifikaciji sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom
Jedno od vrućih pitanja je ratifikacija sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom. Taj je sporazum ratificiran u svim državama članicama i u Europskom parlamentu, ali je zapeo u Nizozemskoj. Nizozemci su u travnju na neobvezujućem referendumu odbacili taj sporazum i sada nizozemska vlada pokušava spasiti stvar.
Iako je ishod referenduma pravno neobvezujući, nizozemska vlada se ne može ponašati kao da referenduma nije bilo. Nizozemska vlada je poslala u Bruxelles tekst za koji se nada da će biti prihvatljiv i ostalim članicama kako bi mogla braniti taj sporazum u parlamentu.
Čelnici bi trebali podržati produljenje sankcija protiv Rusije zbog njezine uloge u Ukrajini, ali o tome neće biti rasprave.
Na dnevnom redu je i jačanje obrambene suradnje i provedba zajedničke izjave EU-NATO, a u tom dijelu čelnicima EU-a pridružit će se i glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg.
U ekonomskom dijelu, čelnici će podržati proširenje i produljenje Investicijskog plana za Europu.
Tijekom radne večere, bez nazočnosti britanske premijerke Therese May, čelnici će razgovorati o organizaciji i postupku pregovora o izlasku Velike Britanije iz EU-a, nakon što ona podnese službeni zahtjev za izlazak, što se očekuje do kraja ožujka sljedeće godine. (Hina)
