Ocjenjuje se kako će izbori 7. studenoga prije svega biti referendum o ratu u Iraku, zbog kojeg su u protekle tri godine predsjednik George W. Bush i njegova Republikanska stranka izgubili ne samo podršku političkog centra već i značajnih dijelova svoje baze.
Pročitajte i ovo
Prema ratu u Iraku kritično je nastrojeno 80 posto demokrata, 64 posto nezavisnih birača, 40 posto konzervativaca, 35 posto bijelih protestanata evangelika i četvrtina republikanaca, prema anketi ABC Newsa/Washington Posta.
Rastuće nezadovoljstvo ratom u Iraku, gdje je samo u listopadu ubijeno 97 američkih vojnika, te serija republikanskih korupcijskih i seks skandala u Kongresu smanjili su podršku građana vlastima na 38 posto za predsjednika Busha i samo 23 posto za Kongres.
To kandidatima Demokratske stranke donosi 19-postotnu prednost nezabilježenu od 1982., jer bi za demokrate da su izbori danas glasovalo 56, a za republikance 37 posto registiranih birača, pokazalo je ovotjedno ispitivanje instituta Ipsos, na uzorku od 2.000 registriranih i vjerojatnih birača iz svih država SAD-a.
Prednost demokratima dolazi uglavnom iz centra. Nezavisni birači, koji odlučuju prema programima a ne strankama kandidata, ovoga puta demokratima daju 28 posto prednosti - 59 prema 31 posto. Na izborima 2004. ta je prednost bila samo tri posto, prema ABC-u.
Demokratima za osvajanje većine u Kongresu treba 15 dodatnih mjesta u zadržavanje svih 201 koje imaju u sadašnjem sazivu, a prognozira im se dobitak 20 do 30 novih mjesta.
"Da su izbori danas, demokrati bi vratili većinu u Kongresu. Ja im konzervativno predviđam dobitak od najmanje 20 ili više mjesta", izjavio je Mark Gersh, direktor nevladinog Nacionalnog odbora za djelotvorni Kongres. Vodeći nestranački analitičari Charlie Cook i Stu Rothenberg previđaju da bi demokrati navečer 7. studenoga mogli imati "veliku proslavu".
Američki izborni sustav karakterizira visoka, 90-postotna reizbornost, pa se kampanja koncentrira na 10 ili manje posto mjesta koja ankete detektiraju neizvjesnima.
Tako se ove godine govorilo o 30-ak neizvjesnih utrka za Kongres, dok se sad uoči glasovanja procjenuje kako je neizvjesnih više, čak "50 do 60 mjesta", po riječima Sarah Feinberg, glasnogovornice Nacionalnog odbora demokratske kampanje.
Analiza CBS Newsa-a govori da je neizvjesno 48 mjesta, od čega 42 do sada republikanskih, pet demokratskih i jedno nezavisno. Kada je riječ o Senatu, neizvjesnima se smatraju izbori sa šest od 33 mjesta, a progonoze demokratima daju pobjedu u najviše četiri utrke dok bi im za većinu trebalo svih šest.
Republikanci priznaju da su pred teškim izborima, mnogi se njihovi kandidati distanciraju od rata u Iraku i predsjednika Busha, no ne žele govoriti o porazu.
"Mislim da ćemo zadržati većinu u oba doma. Biti će tijesno, s puno utrka unutar margine greške anketa, no na kraju ćemo imati većinu i dalje", izjavio je i Danny Diaz, glasnogovornik Nacionalnog odbora republikanske kampanje.
Predsjednik Bush odbija prihvatiti loše prognoze za republikance i naziva ih "nagađanjima ljudi u Washingtonu, koji si biraju namještaj za urede prije nego što su glasovi prebrojani".
Jučer je izjavio kako će se "izbori odlučivati na lokalnoj razini i da republikanci trebaju isticati velika pitanja - zadržavanje niskih poreza i zaštitu američkog naroda - pa će pobjediti".
Područja na kojem su republikanci svakako u prednosti su prikupljanje sredstava za kampanju i discipliniranost biračkog tijela, otuda i izvlače vjeru da mogu preokrenuti trendove na dan izbora.
Prema analizama CBS Newsa, republikanci imaju financijsku prednost u kampanjama za dvije trećine neizvjesnih izbornih utrka.
"The Wall Street Journal" navodi kako velike korporacije, posebno farmaceutske, naftne, energetske i financijske, u strahu da će im promjena većine u Kongresu ugroziti interese, ovih dana doniraju milijune dolara u republikanske kampanje, donoseći financijsku prednost sudionicima neizvjesnih utrka.
List navodi popis od deset republikanaca koji su od farmaceutskih tvrtki primili od 170 do 450 tisuća dolara, dok se ukupna davanja za obje stranke mjere u desecima milijuna dolara.
Primjerice naftni sektor je donirao u kampanje 13.6 milijuna dolara od čega 83 posto republikancima, a 17 posto demokratima, elektroopskrba 11.9 milijuna, 66 posto republikancima, 32 posto demokratima, sektor nekretnina 53.2 milijuna, od čega 57 posto republikancima.
Kampanju posljednjih dana uz skupove i TV-dvoboje kandidata, obilježava izrazita dominacija negativnog oglašavanja, onog u kome se blati i ocrnjuje protivnika. Iako takvu negativnu kampanju prati zgražavanje sa svih strana političkog spektra, od takvih difamirajućih oglasa i TV spotova nitko ne odustaje, jer se svi slažu kako daju bolje rezultate. "Negativna kampanja jednostavno - djeluje!", zaključuje politička analitičarka TV Foxa Julia Roginsky.
