Nakon što su izostavljene iz rasprava sa SAD-om i Rusijom 18. veljače u Rijadu o okončanju rata u Ukrajini, europske vlade mogle bi se odlučiti za nuklearnu opciju - zaplijenu ruske imovine koja je zamrznuta nakon što je Moskva pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu prije tri godine.
Srećom po blok, lavovski dio tih sredstava, oko 200 milijardi eura, drži se u financijskoj instituciji Euroclear sa sjedištem u Bruxellesu, na kojem usput zarađuje i kamate. SAD, s druge strane, drži samo 5 milijardi dolara vrijednu rusku imovinu.
Zapljena te imovine je drastična opcija koja bi Europi gotovo sigurno zajamčila ne samo mjesto, nego i veće mjesto za stolom na kojem je nije ni bilo.
Ali dok se ministri financija i guverneri središnjih banaka ovog tjedna okupljaju u Južnoafričkoj Republici na G20, vlade EU-a ostaju podijeljene oko toga hoće li odmrzavanje tih sredstava dokazati Trumpu da Bruxelles još uvijek ima nešto mišića ili bi to u konačnici imalo negativan učinak.
Pregovarački adut
Usred prijetnje odustajanja SAD-a od Ukrajine, ruski jastrebovi tvrde da bi odmrzavanje gotovine i predaja Kijevu omogućilo ratom razorenoj zemlji da dobije prednost na bojnom polju i odupre se Trumpovim zahtjevima da prekine rat.
"S ruskom zamrznutom imovinom možemo zamijeniti američku potporu ako SAD ipak odluči da više ne podržava Ukrajinu", rekao je u ponedjeljak estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna.
"Imamo 300 milijardi eura vrijednu rusku zamrznutu imovinu u Europi i moramo je iskoristiti", rekao je Tsahkna novinarima u Bruxellesu, zajedno sa svojim kolegama iz Danske, Švedske, Litve i Latvije.
Iako je točan iznos ruske zamrznute imovine u Europi nejasan, općenito se prihvaća da je broj bliži 200 milijardi eura nego 300 milijardi eura, piše Politico.
Baltičke i nordijske zemlje, susjedi Rusije, smatraju da novac treba odmah predati Ukrajini. To stajalište podržavaju Poljska, Češka i prva diplomatkinja EU, bivša estonska premijerka, Kaja Kallas.
"Ne prihvaćam argument da je to pravno problematično. Potrebna nam je politička volja da to učinimo", rekao je litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys, dodajući da skeptične prijestolnice "moraju dati jače argumente zašto to ne činimo."
Ali suprotstavljeni tabor u Europi sadrži velike igrače - Francusku, Njemačku, Italiju, Španjolsku i predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen. Svi oni se boje da bi konfiskacijom sredstava EU prestrašila međunarodne investitore i odrekla se svoje najveće prednosti u mirovnim pregovorima.
"Ako biste odmrznuli imovinu i dali je Ukrajini, više je nemate i ne možete je koristiti kao adut za pregovaranje", rekao je diplomat EU-a iz potonjeg tabora koji je dobio anonimnost za razgovor o osjetljivim razgovorima.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, tijekom sastanka s Trumpom u Ovalnom uredu u ponedjeljak, inzistirao je na tome da zapadni saveznici mogu legalno koristiti prihode od imovine tijekom rata, ali je inzistirao da bi bilo nezakonito zaplijeniti same rezerve. Međutim, primijetio je da njihovo zamrzavanje nudi važnu prednost.
"To je dio pregovora na kraju rata", naglasio je.
Sama Kallas je priznala da su male šanse za zapljenu ruskih sredstava u bliskoj budućnosti.
“Moramo imati podršku svih za ovo. Za sada nemamo”, rekla je tijekom konferencije za novinare u ponedjeljak.
Zamrznuta imovina kao poluga
Tabor "Ne" tvrdi da bi sadašnje odmrzavanje sredstava potkopalo utjecaj EU-a u mirovnim pregovorima s Rusijom.
Nakon sastanka s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Rijadu prošlog tjedna, američki državni tajnik Marco Rubio sugerirao je da će EU morati biti uključena u mirovne pregovore "u jednom trenutku" zbog sankcija koje je uvela Rusiji.
Europske zemlje priznaju da im milijarde eura zamrznute ruske imovine daju dodatni utjecaj na Kremlj.
"Ako Rusi definitivno žele dobiti novac natrag, onda moraju dati nešto zauzvrat", rekao je gore citirani diplomat EU-a.
Iako estonski Tsahkna podržava davanje spornog novca izravno Kijevu, njegova je vlada priznala prednost držanja sredstava kao poluge moći. U dokumentu pripremljenom za sastanak ministara vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak, Tallinn je napisao da "kontinuirano zadržavanje imovine služi kao financijska i diplomatska poluga, osiguravajući da Rusija ima jasan, opipljiv poticaj za pregovore o nagodbi i kompenzaciju Ukrajini".
Čelnici 27 EU-a također su zakonski odredili da će imovina ostati zamrznuta dok Rusija ne pristane platiti poslijeratnu odštetu Ukrajini.
Zemlje gledaju na zalihu od 200 milijardi eura kao na bogatstvo za pokrivanje pretjeranih troškova obnove Ukrajine, koje Svjetska banka procjenjuje na 486 milijardi dolara.
“Mnogi su protiv odmrzavanja jer to vide kao novac za obnovu”, rekao je drugi diplomat EU-a.
Budući da su pregovori sa SAD-om u tijeku, Rusija se zagrijala za tu ideju, sve dok financiranje također pokriva obnovu ukrajinskih regija pod kontrolom Moskve, navodi Reuters.
Prošle godine, grupa zemalja G7 postigla je teško ispregovaran dogovor o korištenju dobiti ostvarene imovinom za potporu zajma od 50 milijardi dolara Ukrajini.
Ministri financija G7 ponovno će se okupiti u Cape Townu u srijedu i četvrtak, u okviru G20, kako bi razgovarali o budućoj potpori Ukrajini.
