Rusija je u srijedu uspješno testirala nove interkontinentalne nuklearne rakete Bulava, a u listopadu i studenome namjerava izvesti još dva pokusa, rekao je zapovjednik ruske mornarice, admiral Viktor Širkov.
Upozorenje klimatologa
Formira se snažan El Niño, stručnjak objašnjava kakvo će nam vrijeme donijeti
IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA
Vlasnik je preminuo, a nema nasljednika: "Oni se toga ne mogu odreći"
VOZAČI, OPREZ
Velika akcija policije: Provjeravat će sve, a imaju i poseban uređaj
Vojne snage pojačale su vojne vježbe i pokuse od početka sukoba u istočnoj Ukrajini, a 12-metarska raketa Bulava dosad je prošla mnoge pokuse. Snaga joj je stotinu puta veća od atomske eksplozije koja je 1945. opustošila Hirošimu.
Širkov je rekao kako je raketa lansirana s područja Bijelog mora, a cilj joj je bio na ruskome krajnjem istoku.
"U listopadu i studenome pomorska flota namjerava ispaliti još dvije krstareće rakete opremljene balističkom opremom", izjavio je Širkov za Interfax.
Raketa Bulava ima masu od 36,8 tona, domet joj je oko 8000 kilometara, a može nositi od šest do deset nuklearnih bojnih glava.
Putin: Rusija mora održati nuklearni arsenal
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je izjavio da Rusija mora održati svoj nuklearni arsenal zbog sve većeg broja mogućih sigurnosnih prijetnji, izvješćuje Reuters.
Kako su odnosi između Moskve i Zapada zahladili zbog krize u Ukrajini, Putin je potpisao ukaz koji mu omogućuje veću kontrolu nad povjerenstvom koje nadzire vojnu industriju te je ponovio da bi ruske snage trebale biti manje ovisne o rezervnim dijelovima iz zapadnih zemalja.
"Potrebna nam je pouzdana i potpuna procjena mogućih prijetnji ruskoj vojnoj sigurnosti. Za svaku od tih prijetnji potrebno je pronaći primjeren odgovor", kazao je Putin na sastanku s vladinim dužnosnicima iz vojnog sektora.
Također je kazao da se Rusija mora pobrinuti da u sljedećih nekoliko godina osigura razvoj oružja velike preciznosti. Rusija, koja se još uvijek uvelike oslanja na oružje i vojnu tehnologiju iz sovjetskog razdoblja, planira na modernizaciju vojske utrošiti više od 537 milijardi dolara.
Rusija za 20 posto smanjila dobavu plina Poljskoj
Poljska je u srijedu objavila da prima 20 posto manje plina koji dobavlja ruski monopolist Gazprom, a tu je vijest prenijela i ruska novinska agencija RIA navodeći predsjednika ukrajinske tvrtke Ukrtransgaza.
Neke europske zemlje vjeruju da bi Moskva mogla zatvoriti dotok plina Europi koristeći se tim sredstvom kao oružjem u rješavanju sukoba sa Zapadom zbog krize u Ukrajini.
Ukrajinska tvrtka Ukrtransgaz, koja ima monopol na transport ruskog plina, objavila je da ruski energetski div Gazprom ograničava dotok plina Poljskoj kako bi poremetio dobavu plina koji teče u suprotnom smjeru, od Poljske prema Ukrajini, piše Reuters.
"Stvari ne teku glatko. Danas je Rusija počela ograničavati dopremu plina Poljskoj kako bi poremetila dotok iz Poljske što ga mi primamo. U dva sata poslije podne Poljska je prekinula dopremu Ukrajini u količini od četiri milijuna prostornih metara", rekao je u Kijevu predsjednik Ukrtransgaza Ihor Prokopiv.
Poljska plinska tvrtka PGNiG objavila je u srijedu kako je već u utorak "utvrdila smanjenu isporuku od približno 24 posto u odnosu prema naručenome" u plinovodima koji prolaze Ukrajinom i Bjelorusijom.
"Upravo istražujemo razloge kako bismo utvrdili jesu li tehničke ili komercijalne prirode", objavio je PGNiG. Kako prenosi agencija France presse, poljska tvrtka uočila je ograničenja već u ponedjeljak.
Gazprom zasad nije ništa komentirao.
Nema nikakvih naznaka da je dotok ruskog plina smanjen drugim uvoznicama u Europi. Slovačka je potvrdila stabilan dotok, a poremećaje nisu uočile ni Mađarska, Bosna i Hercegovina ni Srbija.
Varšava je snažno lobirala u Europskoj uniji za nametanje strožih sankcija Rusiji, a u Poljskoj bi trebali biti stacionirani i elementi NATO-ove nove snage za brzu reakciju.
Gazprom podmiruje trećinu europskih potreba za plinom te je za mnoge europske zemlje glavni izvor energije za kućanstva i industriju.
Europski dobavljači plina, među njima najveće plinske kompanije u Europskoj uniji, javile su se na natječaj za dobavu plina u suprotnom smjeru, prema Ukrajini, kako bi se toj zemlji pomoglo ako joj Gazprom obustavi isporuku. Slovačka je ključna zemlja za dobavu plina u suprtnom smjeru, iz Europe prema Ukrajini. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook