"Rezultati referenduma u Srbiji zatvorili su Beogradu vrata u EU. Europska unija je bila spremna primiti Srbiju samo u tom slučaju ako da neovisnost Kosovu", rekao je Rahr u komentaru za ruski dnevnik Rosijskaja gazeta.
Pročitajte i ovo
Kakav je daljnji postupak
Što slijedi nakon dogovora oko ustavnih sudaca: "Dio oporbe nezadovoljan je odabirom"
Traži međunarodnu istragu
Vučić: "Ovo je pokušaj žestokog hibridnog napada na našu zemlju"
Međutim, kako je dalje rekao, Srbija smatra da će joj zahvaljujući očuvanju njene teritorijalne cjelovitosti biti lakše voditi pregovore o pridruživanju EU-u. "U tome je glavna razlika u pozicijama Bruxellesa i Beograda", istaknuo je.
Kosovo i dalje ima velike izglede postati nezavisnom državom budući da "Srba u toj pokrajini gotovo da više i nema" i da "EU i većina zapadnih zemalja aktivno zagovaraju neovisnost Kosova", a osim toga već postoji takav presedan jer je Beograd dao neovisnost Crnoj Gori, smatra Rahr.
Prema njegovim riječima, Beograd nema snažne pokrovitelje na Zapadu koji bi se zalagali za teritorijalnu cjelovitost Srbije i zato su kosovske vlasti u povoljnijem položaju.
Pitanje budućeg statusa Kosova i nakon referenduma o novom Ustavu Srbije i dalje ostaje oštrim i opasnim problemom, ali će Europska unija morati odgoditi rješavanje kosovskog problema na neodređeno vrijeme, ustvrdio je Rahr.
"Budući da je većina stanovništva Srbije glasovala za očuvanje teritorijalne cjelovitosti, Europska unija će to morati priznati i odgoditi rješavanje kosovskog problema na neodređeno vrijeme. Toj temi se Bruxelles može vratiti za dvije godine".
On je izjavio da je slična situacija u sjevernom dijelu Cipra, koji je dosad priznala samo Turska, odnosno da je to već drugi teritorijalni spor u koji je umiješana Europa.
Rusija će, smatra Rahr, "iz strateških pobuda podržati neovisnost Kosova tek onda kada to rješenje bude zadovoljavalo Srbiju".
Njemačka udruga za vanjsku politiku (Deutsche Gesellschaft fuer Auswaertige Politik) je vodeća nacionalna mreža za njemačku vanjsku politiku koja kao neovisna, nadstranačka i neprofitna organizacija na svim razinama aktivno prati formiranje vanjskopolitičkih stajališta.
Posebni izaslanik EU-a za status Kosova Stephan Lehne razgovarao je u Prištini s kosovskim dužnosnicima o procesu utvrđivanja statusa istaknuvši kako prijedlog rješenja još nije završen te da glavni pregovarač UN-a Martti Ahtisaari još uvijek, u suradnji sa svim stranama i međunarodnim partnerima, radi na njemu.
Nakon sastanka s kosovskim predsjednikom Fatmirom Sejdiuom Lehne je kazao da je proces utvrđivanja statusa ušao u završnu fazu i da se svi slažu da je sadašnje stanje neodrživo te da vrlo brzo treba utvrditi politički status Kosova. On je rekao da je sa Sejdiuom razgovarao i o prenošenju ovlasti s UNMIK-a na institucije Kosova.
Prema riječima Sejdiua, u razgovorima je bilo riječi o budućoj
civilnoj međunarodnoj nazočnosti na Kosovu, koja će, kako je ocijenio, biti velika pomoć u određenom razdoblju i koju kosovske institucije traže, zajedno s nazočnošču NATO snaga, u fazi nakon utvrđivanja statusa.
Lehne se tijekom dana sastao s premijerom Kosova Agimom Qekuom i čelnikom Demokratske partije Kosova Hashimom Thaqijem. S izaslanikom EU-a u Prištinu je došao i Torbjorn Solstrom, izaslanik visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost i šef Skupine za pripremu misije EU na Kosovu poslije određivanja statusa.