Procurile snimke sukoba u Iranu

Pristaše Mira Hoseina Musavija jučer su tijekom prosvjeda napali studentski dom sveučilišta u Teheranu te zapalili autobus i kamenjem gađali interventnu policiju. Zgradu banke koja se nalazi preko puta studentskog doma, opustošio je požar, kojeg su prosvjednici zapalili. I još jedna zgrada pored banke, isto tako je zapaljena te je iz nje dim sukljao još dugo nakon što je policija rastjerala prosvjednike. 'Neredi i samo neredi, preksinoć i sinoć', kazao je medijima neimenovani prolaznik, koji je gledao ostatke paleži nakon prosvjeda.

Pročitajte i ovo NUKLEARNO ORUŽJE Trumpu se ovo neće svidjeti, vođa nuklearne sile poručio: "Pričaju gluposti, nitko ne čeka njihovo odobrenje" UMIJEĆE (O)D(O)GOVORA Trump tvrdi da je blizu nuklearnom sporazumu s Iranom: Reagirao službeni Teheran

tri vijesti o kojima se priča Repovi prošlosti "Stigle optužnice iz BiH": Milanović i Plenković šute o pojedinostima, Rojs otkrio neke detalje ovo morate znati "Ovo nikako ne činite": Vatrogasci nakon požara stana u Zagrebu poslali važno upozorenje SPAŠAVANJE STANARA FOTO/VIDEO Požar stana u Zagrebu, vatrogasci spašavali djecu, cijela zgrada u dimu

Iransko ministarstvo unutarnjih poslova odbacilo je zahtjev predsjedničkog kandidata Mira Hoseina Musavija da održi mirni marš protiv rezultata izbora kojima je produžen mandat dosadašnjem predsjedniku Mahmudu Ahmadinedžadu.

'Nikakvo dopuštenje marša ili okupljanja nije izdano te je svaka vrsta marša ili okupljanja zabranjena', priopćeno je iz službe za odnose s javnošću ministarstva unutarnjih odnosa. Neimenovani dužnosnik istaknuo je da je zabrana odgovor na Musavijev zahtjev od nedjelje da se u ponedjeljak održi mirni marš od Trga Enquelab do Trga Azadi. Tom se odlukom, kako smatraju Musavijevi pristaše, ne isključuje mogućnost da se skupine prosvjednika okupe na nekoliko mjesta u glavnom gradu. Teheran je u subotu i nedjelju bio poprište prave pobune i žestokih sukoba policije i snaga sigurnosti s jedne strane, te pristaša Musavija i protivnika ponovnom izboru Ahmadinedžada s druge.

Obamina administracija neuobičajeno šutljiva

Zbunjujuće stanje nakon predsjedničkih izbora u Iranu komplicira planirano otvaranje Obamine administracije prema Islamskoj republici i ukazuje na izazove s kojima se susreće novi pristup američkog predsjednika prema Bliskom istoku, utemeljen na zajedničkim vrijednostima i interesima, ocjenjuje u ponedjeljak The Washington Post.

Administracija Baracka Obame bila je najtiša što je mogla biti tijekom sezone iranskih izbora i u danima uličnih prosvjeda nakon glasovanja u petak. Dosadašnji predsjednik Mahmud Ahmadinedžad proglašen je pobjednikom nad njegovim proreformističkim protivnikom Mir Huseinom Musavijem, s premoćnom prednošću u broju glasova u koju pristaše oporbe odbijaju povjerovati, navodi američki dnevnik.

Dok je iranska vlada izvršila udar na prosvjednike i, prema izvješćima, uhitila desetke oporbenih čelnika, potpredsjednik SAD-a Joe Biden u nedjeljnoj je emisiji TV mreže NBC 'Meet the Press' rekao kako ima 'dvojbe' oko izbornog ishoda, ali će 'zadržati komentar' dok se ne provede cjelovitija analiza idućih dana. 'Ima strašno puno pitanja oko toga kako su ovi izbori provedeni. Pričekat ćemo, pa ćemo vidjeti', rekao je Biden, ističući da visoki odziv birača u urbanim područjima govori protiv tako velike prednosti za Ahmadinedžada, čiji konzervativni populizam uživa veću potporu u ruralnim područjima.

Američka administracija oprezna u osudama

Tako oprezan odgovor ilustrira ravnotežu koju Obamina administracija traži između osude onoga što sve više liči na lažirane izbore i vjerojatnosti da će se morati baviti s Ahmadinedžadom nakon što se slegne prašina, navodi Post. Odmjereni ton u suprotnosti je s nekim reakcijama Busheve administracije na demokratske izazove u inozemstvu. Primjerice, ta je administracija odlučila priznati neizabranu prijelaznu vladu Venezuele dan nakon državnog udara protiv predsjednika Huga Chaveza u travnju 2002., da bi se taj populistički čelnik vratio na vlast u roku od nekoliko dana.

Odnosi SAD-a s Chavezom, koji kontrolira jedne od najvećih naftnih rezervi izvan Bliskog istoka, kao i s drugim ljevičarskim čelnicima u Latinskoj Americi, jako su se pogoršali u godinama koje su slijedile. Potpredsjednik Biden izjavio je u nedjelju da 'pregovori s Iranom nisu nagrada za dobro ponašanje', naznačivši da će Washington tražiti pregovore bez obzira na rasplet u Teheranu u idućih nekoliko dana.

'Naš interes je isti prije izbora i nakon izbora, a to je: želimo da oni prekinu i odustanu od nastojanja da pribave nuklearno oružje, i da prestanu podržavati terorizam', rekao je. Republikanci su oštro reagirali na sporni ishod izbora u Iranu i represiju prema prosvjednicima na ulicama iranskih gradova. Gostujući u nedjeljnoj emisiji TV mreže ABC 'This Week', bivši republikanski guverner Massachusettsa Mitt Romney kazao je da je autokratski režim u Teheranu odgovoran za lažiranje izbora i primjenu brutalne represije protiv prosvjednika, te da predsjednik SAD-a mora jasno osuditi te postupke.

Njemačka sa zabrinutošću prati stanje u Iranu, EU pozvala na prekid nasilja protiv prosvjednika

Njemačka sa zabrinutošću prati stanje u Iranu nakon predsjedničkih izbora, rekao je u nedjelju njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier. 'Sa zabrinutošću gledamo prema Teheranu. Mnogo je informacija o izbornim nepravilnostima', rekao je on i dodao da je Njemačka u kontaktu s ostalim europskim vladama kako bi se to pitanje što prije razjasnilo. 'Odlučno osuđujemo akciju protiv prosvjednika. To je neprihvatljivo', dodao je on za ZDF televiziju.

Iranska se policija i u nedjelju u Teheranu sukobila s prosvjednicima koji se ne slažu s ponovnim izborom Mahmuda Ahmadinedžada za predsjednika države. Pristaše umjerenog kandidata i bivšeg premijera Mirhoseina Musavija, koji je u petak Ahmadinedžadovu pobjedu proglasio lažiranjem izbora i opasnom igrom, okupili su se u središtu grada, vikali njegovo ime i kamenjem gađali policiju. U neredima je uhićeno najmanje 170 prosvjednika, među kojima i 60 organizatora nereda. Vlasti i dalje strogo nadziru protok informacija, a pojavljuju se i novi podaci o uhićenju utjecajnih reformista.

Nakon Njemačke, reakcijama na postizborne nerede u Iranu pridružila se i Europska unija, koja je od Irana zatražila da ne koristi nasilje protiv prosvjednika nezadovoljnih rezultatima predsjedničkih izbora, te je pozvala vlasti da razmotre žalbe koje se odnose na izborne nepravilnosti. 'Osjećam poštovanje prema svim iranskim građanima koji su pokazali nezadovoljstvo i mirno prosvjedovali', kazala je europska povjerenica za vanjske odnose Benita Ferrero-Waldner novinarima po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova EU-a u Luxembourgu. 'Nadam se da će se sigurnosne snage suzdržati od nasilja'. Također je izrazila nadu da će vlasti "zaista razmotriti sve žalbe na nepravilnosti".