Većinu čak 85% tog iznosa financirala je Švicarska, dok ostatak financira Hrvatska. Cilj je modernizirati strukovne programe za obrtništvo u sektoru osobnih usluga te omogućiti učenicima stjecanje strukovnih vještina koje će odgovarati potrebama tržišta rada. Na taj način će se pokušati povećati njihova zapošljivost. Projekt će se provoditi u cijeloj Hrvatskoj.
„Ova sredstva koja su sada ovdje, dakle ovih gotovo 16 milijuna kuna su za izradu znači baš strukovnih kurikuluma koji su dio kurikularne reforme strukovnog obrazovanja“, kazala je Divjak.
„Hrvatska već ima sustav strukovnog obrazovanja, ali se mora modernizirati. Mora se prilagoditi potrebama tržišta rada, a ono se stalno mijenja, dolaze nove tehnologije, novi zahtjevi i vrlo je važno pripremiti mlade ljude za moderno tržište“, kazao je Stefan Estermann, veleposlanik Švicarske konfederacije u RH.
Cilj reforme je povezati obrazovanje i tržište rada te dati učenicima potrebne vještine. 19 novih strukovnih kurikuluma je spremno za provođenje. Škole sada moraju ispuniti uvjete za izvođenje nastave.
"Radi se o tome da mi inzistiramo da se strukovni kurikulumi provode na način da oni učenici koji prolaze te programe da stvarno dobiju sve najbolje. Znači, dobrog nastavnika, opremljenu školu, priliku da se temeljem tih kompetencija zapošljavaju i samozapošljavaju", kaže ministrica Divjak.
Škole zato računaju na pomoć osnivača, najčešće su to županije. U planu je i osnivanje centara kompentecije - u svim županijama, koje već godinama, kao i tržište rada, čekaju na taj potez.
Svi poslodavci se u jednom slažu i kažu, sve ovo je trebalo doći puno ranije, debelo kasnimo, ali pozdravljaju promjene.
"Centri (kompetencije) su nam potrebni samo je pitanje koliko su održivi. Nadam se da oni neće poslužiti samo populizmu", rekao je Dragutin Ranogajec, predsjednik Obrtničke komore.
Ranogajec ističe da je potrebno tri do pet godina kako bi čitav sustav prodisao i kako bi Hrvatska mogla dobiti kompetentnu radnu snagu.
