Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Sloveniju je presuda u korist HEP-a zatekla, ali slovenski premijer Cerar ne dovodi je u pitanje.


Slovenski ministar za infrastrukturu Peter Gašperšič potvrdio je u petak da je vlada obaviještena o presudi Međunarodnog centra za rješevanje investicijskih sporova (ICSID) koji je presudio da Slovenija mora Hrvatsku elektroprivredu (HEP) obeštetiti s 40 milijuna eura s pripadajućom kamatom za neisporučenu struju.

Vezani članci Kršenje mjera u Oklaju - 2 Bez koronamjera na dočeku Milanovića: "Pa zdrav narod. Mislim, zdrav u glavi" Zoran Milanović Zoran Milanović o cijepljenju i novim mjerama u Hrvatskoj: ''Nastavi li se to i u devetom mjesecu, to je tiranija''

HEP je ranije u petak objavio da Republika Slovenija mora Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) isplatiti više od 40 milijuna eura za neisporučenu električnu energiju iz Nuklearne elektrane Krško (NEK) u razdoblju od 1. srpnja 2002. pa do 19. travnja 2003., prema presudi ICSID-a, centra sa sjedištem u Washingtonu.

"S tim smo predmetom bili upoznati u četvrtak, proučavamo ga zajedno s našim odvjetnicima te radimo točne izračune koliko će trebati platiti", kazao je Gašperšič ne želeći komentirati pravomoćnu presudu.

Komentar slovenskog ELES-a, sistemskog operatera za distribuciju električne energije koji je u državnom vlasništvu nije se mogao dobiti, a slovenski su mediji sadržaj presude objavili pozivajući se više-manje na hrvatske medije.

Zakašnjela isporuka

Zbog narušeniih međuvlasničkih odnosa ELES je krajem 90-ih godina prošlog stoljeća u više navrata isključivanjem dalekovoda prema Hrvatskoj uskraćivao isporuke struje HEP-u. Tadašnji direktor te ustanove Ivo Banič objašnjavao je kako se to čini zato što je Hrvatska odbijala investirati u modernizaciju nuklearke i tako smanjila svoj vlasnički udio u tom objektu te da HEP nema osnove prema kojoj bi mu se trebalo dobavljati energiju jer ne naručuje niti s ELES-om ima ugovor.

Međudržavnim ugovorom Slovenije i Hrvatske o rješenju vlasničkih odnosa i obveza prema nuklearki Krško ti su problemi riješeni, pa je u skladu s ugovorom Slovenija Hrvatskoj trebala struju ponovno početi isporučivati 1. srpnja 2002., ali je to učinila tek gotovo deset mjeseci poslije, zbog čega je HEP pokrenuo tužbu s odštetnim zahtjevom pred ICSD-om.

Arbitri tog suda su u lipnju 2009. presudili da HEP-u pripada odšteta od 38 milijuna eura, ali su odvjetnici koje je angažirala Slovenija uložili prigovor, pa je konačno pravomoćno rješenje doneseno tek sada.

Slovenski prigovor

Slovenija je u svom prigovoru tvrdila da je hrvatski suvlasnik nuklearke pravo na odštetu izgubio jer joj je struja iz Krškoga navodno nuđena i u spornom razdoblju, ali se za preuzimanje nije odlučila iz komercijalnih razloga budući da je u to vrijeme HEP kupovao struju iz Slovačke koja je tada bila jeftinija.

Spomenuto vrijeme u kojem su vodovi iz Krškoga prema Hrvatskoj bili isključeni u Sloveniiji su bili obilježeni i žestokim polemikama između tadašnje vlade i opozicije oko toga čiji će kadrovi biti postavljeni u nadzorne odbore ELES-a i u njegovu upravu, a oporba je tvrdila da je na struji koja se nije isporučivala Hrvatskoj ostvarivan potencijalni gubitak od 50 milijuna eura godišnje jer se električna anergija iz nuklearke mogla izvoziti po povoljnijim cijenama da dalekovodi prema Italijii nisu bili ugovorno iznajmljeni jednom austrijskom poduzeću.

Cerar neugodno iznenađen presudom u korist HEP-a, ali je ne dovodi u pitanje

Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je da je neugodno iznenađen presudom Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) koji je presudio da je Slovenija mora platiti više od 40 milijuna eura Hrvatskom elektrogospodarstvu (HEP) za neisporučenu struju iz nuklearke Krško, što je spor koji se rješavao niz godina.

"Odluka me neugodno iznenadila, radi se o visokim financijskim sredstvima i teškom opterećenju za naš proračun", kazao je Cerar, ali je naglasio da je riječ o pitanju iz vremena prijašnjiih vlada koje je danas breme za sadašnju vladinu ekipu.

"I ovaj slučaj dokazuje da smo u prošlosti često postupali nepromišljeno i da više to ne bismo smjeli jer neodgovornim potezima opterećujemo buduće generacije", rekao je je Cerar.

Unatoč teškoj financijskoj obvezi koja je Sloveniiji nametnuta, Cerar presudu ne dovodi u pitanje, već traži rješenje zajedno s ministrom financija Dušanom Mramorom.

Prema Cerarovim riječima, iz prošlosti se akumuliralo mnogo stvari koje opterećuju njegovu vladu, a s njima se treba suočiti i prebrodoiti ih kako bi se krenulo u održiv razvoj, što njegova vlada i nastoji postići.

Milanović: Cerar izmišlja obrazloženja da bi se opravdao pred javnošću

Hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je u petak u Bruxellesu da njegov slovenski kolega Miro Cerar zbog slovenske javnosti izmišlja opravdanja za podizanje žilet-žice na granici u Istri.

Cerar je u četvrtak izjavio da Slovenija podiže ogradu u Istri jer ima informacije da bi Hrvatska preko Istre mogla usmjeravati migrante prema Italiji.

"U ove četiri godine rada nikada nisam morao izmišljati da bi se obranio pred hrvatskom javnošću i opravdao neke svoje stavove ili odluke stvarima koje su u najblažu ruku smiješne. Obrazloženje je smiješno, kaj god. To nije istina, ali ako Miri to treba da bi se opravdao prered slovenskom javnošću, onda dobro", rekao je Milanović.

Milanović je kratko komentirao i vijest da je Hrvatska dobila arbitražni spor protiv Slovenije zbog NE Krško. Prema presudi Međunarodnog centra za investicijske sporove u Washingtonu, Slovenija mora HEP-u isplatiti više od 40 milijuna eura za neisporučenu struju u razdoblju od srpnja 2002. do travnja 2003. godine.

"Gdjegod se zakače s nama na kraju izgube. Nama je konkretno najdraža bila Ljubljanska banka. Tu se zaista radilo o otimačini privatne imovine tisuća naših ljudi. Na kraju je presudio Sud za ljudska prava. To je pravda. Spora, ali dostižna", rekao je. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook