Većina nuklearnog oružja može sravniti grad, ali ruski Posjedon mogao bi uništiti čitav kontinent

Otkad su 2015. godine fotografije ruskog nuklearnog torpeda prvi put procurile na državnu televiziju, svijet se pita zašto bi Moskva uopće izgradila oružje kojim bi mogla okončati sav život na Zemlji.

Pročitajte i ovo Napad dronovima Duga noć pod sirenama: Rusi napali Kijev, odjekivale su eksplozije Izbori u SAD-u Obavještajne službe upozoravaju na uplitanje Rusije u predizbornu kampanju: "Video imigranta je lažan"

I dok svako nuklearno oružje može ubiti tisuće ljudi u treptaju oka i otrovati okolinu, novi ruski ''izum sudnjeg dana'', nazvan Posejdon, maksimizira učinak ''običnog'' nuklearnog oružja, piše Business Insider.

Kada bi SAD ispalio svoje nuklearno oružje Minutemen lll, ono bi eksplodiralo u zraku iznad mete, a nevjerojatna sila eksplozije zdrobila bi metu. No ruski Posejdon koristi mnogo snažniju bojnu glavu.

Osim toga, Posejdon je osmišljen tako da dođe u izravan kontakt s vodom, morskim životinjama i oceanskim dno, pa bi pokrenuo radioaktivni tsunami koji bi smrtonosno zračenje mogao širiti stotinama tisuća kilometara duž kopna i mora te učiniti prostor nepogodnim za život desetljećima.

Ukratko, dok većina nuklearnog oružja može uništiti grad, ruski Posejdon mogao bi okončati čitav kontinent.
Čak niti na vrhuncu hladnog rata nitko nije ozbiljno shvaćao ideju o izgradnji takvog oružja, kazao je za Business Insider Malcolm Davis, viši analitičar Australskog instituta za stratešku politiku.

''Oružje trećeg poteza''

Davis je nazvao Posejdon ''oružjem trećeg poteza'', što znači da bi Rusija napala članicu NATO saveza, SAD bi odgovorio, a napadnuta Rusija tada bi aktivirala skrivenu nuklearnu bombu koja bi bacila otpad na cijelu američku obalu. Davis smatra da bi Posejdon tako Rusiji dao ''moć prisile'' kojom bi obeshrabrila NATO da odgovori na prvi ruski napad.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ''jasno je dao do znanja da želi raspad NATO-a'', kazao je Davis i dodao: ''Ako NATO ne priskoči u pomoć državi članici, obrambeni savez je završen.''

U strahu da bi im obale desetljećima mogle biti ozračene podvodnim torpedom protiv kojeg nema obrane, SAD bi mogao ozbiljno razmisliti koliko je važno spasiti Estoniju iz ''moskovskih kandži''. ''Putin možda računa na to da će NATO prvi nešto poduzeti, umjesto riskirati eskalaciju do nuklearne razmjene'', smatra Davis. ''Posejdon naglašava rizike za NATO ako reagira na bilo kakvu rusku prijetnju i time se dramatično povećava moć Rusije'', dodaje.

Rusija je često ''zveckala'' nueklarnim oružjem kada se osjećala okružena NATO-ovim snagama i do sada je izbjegavala suočavanje s NATO-om. ''Neizvjesno je uključuje li to stvarnu upotrebu ili samo prijetnju'', kazao je Davis.

Iako je teško pronaći dobar razlog za razaranje kakvo obećava Posejdon, Malcolm Davis upozorava kako ne treba pretpostavljati da Rusija i SAD imaju jednako mišljenje o nuklearnom ratu.