Što se točno dogodilo te noći nitko sa sigurnošću ne može utvrditi. Sudsko saslušanje donijelo je dvije verzije događaja - ono tužiteljstva te Oscarove obrane.
Pročitajte i ovo
Ovo je njegova verzija:
On i Reeva su spavali. Sljedeće čega se sjeća je da je otišao zatvoriti balkonska vrata i uzeti ventilator, zatim je čuo neobičan zvuk iz kupaonice - pretpostavio je kako je provalnik u kući. Tvrdi da je povikao Reevi da pozove policiju! Uzima pištolj. Puca na zatvorena vrata kupaonice, a zatim primjećuje da Reeva nije u krevetu te palicom za kriket razvaljuje vrata kupaonice. Kada je ugledao ranjenu Reevu, odnosi je niz stepenice.
Tužiteljstvo pak ima drugačiju verziju, na tu stranu stali su i svjedoci te večeri.
Oscar i Reeva su se posvađali. Svjedok čak tvrdi kako je čuo ženski vrisak. Reeva odlazi u kupaonicu i zaključava se. Pistorius stavlja proteze, hoda 7 metara, uzima pištolj i puca kako bi ušao u kupaonicu. Otvara vrata kupaonice, diže ranjenu Reevu koja je još bila živa i nosi je niz stepenice. Zatim zove oca.
Doživotan zatvor?
Pistoriusu prijeti doživotan zatvor, optužen je za ubojstvo s predumišljajem. U medije su izašle brojna nagađanja o njegovu naglom temperamentu i korištenju steroida. No tko je zapravo Oscar Pistorius? Rođen je s rijetkom deformacijom stopala, bez potkoljenične kosti takozvane fibule. Imao je petu i dva prsta. Stopala su mu amputirana prije prve godine života.
Nikada ni je ni znao kakav je osjećaj hodati na stopalima
„Od velikog je značaja i vrijeme nastanka invaliditeta. Ako je invaliditet nastao u ranom dobu, onda je bolja prognoza glede kompenzacijskih i adaptacijskih sposobnosti osobe na nastalo stanje.“, kaže sportski liječnik doc.dr.sc. Stanislav Peharec.
>> Saslušanje Pistoriusu prekinula prijeteća poruka
Nikada ni je ni znao kakav je osjećaj hodati na stopalima, pa se od najranije dobi bavio raznim sportovima. Prije devet godina prvi put je stao na trkaću stazu. Činjenica da nema noge nije ga spriječila u namjeri da postane jedan od najbržih ljudi na svijetu!
'Posebna pojava u svijetu atletike'
„On je bio sasvim posebna pojava u svijetu atletike, on je postao prepoznatljiv kao u određenom smislu čudo, ovo čudo nemojmo shvatit pogrdno, ali s jedne strane je postao osoba koja je mogla pružiti inspiraciju mnogima sa sličnim problemima kao što su njegovi.“, kaže sportski novinar Željko Vela.
Svjetski rekordi
Medalje je počeo osvajati na početku karijere, vrlo brzo postavio je i svjetske rekorde na 400 metara na paraolimpijskim natjecanjima. Želio je pomaknuti granice, promijeniti atletiku- kakvu je do tada svijet znao. Natjecati se i pobijediti- i to ne samo osobe s invaliditetom.
Odlučio je sudjelovati na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine. Zbog sumnje da dobiva značajnu prednost trčeći s protezama naspram drugih sportaša, Međunarodna atletska federacija pokrenula je istraživanje. Jesu li proteze dizajnirane specijalno za njega- njegova mana ili možda ipak prednost?
Zakljuci analize proteze
„Zaključci toga istraživanja su bili da korištenje tih proteza poboljšava energetsku sposobnost trkača za 30 posto, da 3 puta povećava efikasnost gležnja i da 30 posto povećava mehaničku efikasnost gležnja u trčanju.“, kaže sportski liječnik doc.dr.sc. Stanislav Peharec.
Dok su trkači s biološkim nogama gubili snagu pred kraj utrke, Pistorius ju je dobivao i ubrzavao. Rezultati istraživanja utvrdili su kako Pisotrius dobiva značajnu prednost zbog proteza. On se na rezultate žalio sportskom arbitražnom sudu i presudu-dobio. Ipak Olimpijske igre u Pekingu nije uspio izboriti- nije se kvalificirao. S rezultatima istraživanja koje je zaključilo kako Pistorius dobiva prednost- nisu se složili brojni znanstvenici. Umjesto na željenoj Olimpijadi, sudjelovao je na Paraolimpijskim igrama u Pekingu. Iste te godine naš Darko Kralj postao je prvi Hrvat sa zlatnom medaljom na takvom natjecanju. Dosegnuti postolje u bilo kojem sportu jednak je izazov svim sportašima, pa tako i onima s invaliditetom. Oni moraju brinuti o još puno drugih stvari koje obične sportaše ne muče, primjerice o funkcionalnosti proteza. Može li osoba s invaliditetom od svojeg pomagala napraviti prednost? Cijeli svijet je sa znatiželjom tražio odgovor na to pitanje.
Pistorius u prednosti zbog proteza?
„Mislim da ne postoji takvo pomagalo koje bi njemu zamijenilo noge, zglobove, mišiće koja mu nedostaju.“, kaža sportski novinar Željko Vela.
Iako su rezultati prvog istraživanja pokazali da je Pistorius u prednosti zbog svojih proteza, brojna su ga kasnije opovrgnula. Dokazano je tako da u startnoj poziciji izgubi više prednosti nego što bi je kasnije u utrci mogao steći zbog svojih proteza. Jer, tvrdi doktor Peharec, hodanje i trčanje temelje se na refleksnim i automatiziranim moždanim aktivnostima. Drugim riječima, izrazito je bitna psihološka motivacija. A Pistorius ju je itekako imao. Kako bi dokazao da je spreman za Olimpijske igre 2012. u Londonu, u Dohi je priredio neobično natjecanje- on protiv konja. Čovjek bez nogu koji je brži od konja postao je senzacija u svijetu, mnogi i dalje nisu vjerovali da protezama ne postiže prednost.
Obrat u Olimpijskim igrama
No za Olimpijske igre u Londonu dogodio se obrat. Dopušteno je natjecanje osobama s invaliditetom ako njihova pomagala ne predstavljaju opasnost za druge sudionike. Trčao je na 400 metara, ali i u štafeti. Ipak prošao je bez medalje, za razliku od Paraolimpijade te iste godine kada je osvojio jednu srebrnu i dvije zlatne. Oscar je nesumnjivo promijenio povijest Olimpijskih igara, hoće li biti još takvih sportaša, teško je pretpostaviti.
Ponos južnoafričke nacije ili hladnokrvni ubojica?
Upornost se ne može osporiti, ali bi li to trebalo postati pravilo, mišljenja su podijeljena. Postao je svjetsko čudo, ali i dobar marketinški potez za sve sponzore. Od početka kontroverzan, uvijek je bio dobar materijal za medije. 14. veljače ponos južnoafričke nacije i simbol za upornost postao je u očima javnosti hladnokrvni ubojica. Svjedoci i dokazi su, tvrdi tužiteljstvo, protiv njega. Vijest da su u domu slavnog sportaša pronađeni steroidi, demantirana je. A glavni policijski istražitelj u slučaju protiv Pistoriusa i sam je optužen za pokušaj ubojstva.đ
Tužiteljstvo još nije otkrilo tko se služio palicom za kriket - Pistorus u pokušaju razbijanja vrata kupaonice ili Reeva u pokušaju samoobrane. Sud odlučuje hoće li se Pistrousa teretiti za teško ubojstvo koje, proglase li ga krivim, donosi doživotnu zatvorsku kaznu. Ili ubojstvo iz nehaja gdje je maksimalna kazna 20 godina zatvora.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite PROVJERENO putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
