POLJACI NA IZBORIMA Ishod će imati posljedice i dalje od Varšave

Poljaci su u nedjelju počeli glasovati na parlamentarnim izborima na kojima se očekuje povratak konzervativne i euroskeptične stranke Pravo i pravda (PiS) bivšeg premijera Jaroslawa Kaczynskog, nakon osam godina liberalnih vlada desnog centra.

Birališta su se otvorila u sedam, zatvaraju se u 21 sat, a izlazne ankete očekuju se odmah potom. Poljska bira 460 zastupnika Sejma po proporcionalnom sustavu. Političkim strankama treba pet posto za prelazak izbornog praga, a koalicijama osam posto. Zasad je pitanje hoće li PiS dobiti dostatnu potporu da vlada sam te koje će biti druge stranke prisutne u budućem parlamentu.

Pročitajte i ovo Predsjednički izbori 2024. Osmero ih je i svi žele na Pantovčak: Tko će biti novi hrvatski predsjednik? Građani biraju ANKETA Koji vam je hrvatski predsjednik bio najbolji?

Po posljednjim anketama PiS ima oko 36 posto podrške, čak 14 više od Građanske platforme (PO) premijerke Ewe Kopacz, koja je preuzela tu dužnost pošto je njezin prethodnik Donald Tusk prošle godine izabran za predsjednika Europskog vijeća. PO je središnja stranka vladajuće koalicije od 2007. godine.

Osim PiS-a i PO-a u parlament će vjerojatno i Ujedinjena ljevica koja dobiva nešto preko 10 posto potpore. Glavnu riječ u toj koaliciji imaju socijaldemokrati koji su devedesetih bili jaka snaga na poljskoj političkoj sceni, ali od 2001. izborni rezultati su im loši i kreću se od osam do 11 posto.
Oko šest posto po anketama dobivaju još tri grupacije - Poljska narodna stranka (desni centar) koja je manjinski koalicijski partner u vladi PO-a, Koalicija za obnovu republike, slobode i nade (KORWiN, krajnja desnica), Moderna stranka koju je nedavno osnovao ekonomist Svjetske banke Ryszard Petru i Kukiz 15, protestna stranka koju vodi pjevač Pawel Kukiz, koji je osvojio 21 posto glasova na predsjedničkim izborima u svibnju i završio treći.

Kolinda Grabar-Kitarović u Poljskoj: 'Radimo na pokretanju puno snažnijeg dijaloga između Baltika i Jadrana'

Pravo i pravdu osnovala su 2001. godine braća Kaczynski, blizanci Lech i Jaroslaw, koji su poslije bili izabrani za poljskog predsjednika i premijera. Lech je poginuo u zrakoplovnoj nesreći kod Smolenska 2010., a Jaroslaw je sada predsjednik stranke.
Gorljivi konzervativac Kaczynski istaknuo je manje borbenu političarku Beatu Szydlo za stranačku kandidatkinju za premijerku. Iako je ublažio antieuropsku retoriku njegovo duboko nepovjerenje u europske sile, posebno u Njemačku, nije se promijenilo i analitičari misle da će nastaviti vući konce iz pozadine.

Izbjegli recesiju

Ishod ovih izbora imat će posljedice i dalje od Varšave - od uloge koju će Poljska imati u aktualnoj izbjegličkoj krizi na kontinentu, preko odnosa Bruxellesa prema Rusiji, do izgleda britanskog premijera Davida Camerona da uspješno ispregovara novi status za svoju zemlju u EU-u.

Poljska je jedina zemlja EU-a koja je izbjegla recesiju i ostaje jedna od najbrže rastućih europskih ekonomija.

Na ruku PiS-u ide i to što je stranački kandidat Andrzej Duda nedavno pobijedio na predsjedničkim izborima, ali nijedna stranka od pada komunizma nije uspjela ostvariti apsolutnu većinu u parlamentu. Za to bi PiS-u trebao 231 mandat. Ne uspije li u tome, formiranje koalicije moglo bi biti teško pa se ni savez "PO sa svima protiv PiS-a" ne čini nemogućim. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook