Nastavljeni pregovori koji bi trebali spriječiti novu financijsku krizu

Pregovarači Europskog parlamenta i grčkog predsjedništva koje predstavlja zemlje članice EU-a započeli su u srijedu pregovore o jedinstvenom mehanizmu za sanaciju i likvidaciju banaka, drugom stupu bankovne unije, koja bi trebala spriječiti ponavljanje financijskih kriza u eurozoni.

Pročitajte i ovo Približavanje EU Dramatični preokret u Moldaviji: Čeka se svaki pojedini listić, Rusija ipak neće uspjeti Rezultati Eurobarometra Što Hrvate najviše brine i postoje li nada u bolje sutra? "To je jedan miks osjećaja"

Ministri financija Europske unije postigli su 19. prosinca prošle godine dogovor o drugom stupu bankovne unije, koja treba osigurati da se banke ne spašavaju sredstvima poreznih obveznika, što je eurozonu 2008. gurnulo u duboku krizu.

EU: Povijesni dogovor koji treba spriječiti ponavljanje financijske krize

Drugi stup bankovne unije ključna je dopuna prvom stupu, jedinstvenom nadzoru banaka, i sastoji se od već usvojenih pravila za sanaciju ili likvidaciju banaka te od jedinstvenog mehanizma za sanaciju banaka. O tom jedinstavenom mehanizmu postignut je dogovor na razini zemalja članica i sada na temelju toga kreću pregovori s Europskim parlamentom, koji nije zadovoljan kompromisom koje su postigle zemlje članice. Stoga se očekuju teški pregovori, a cilj je da se konačni dogovor postigne do kraja mandata Europskog parlamenta, koji će zadnju sjednicu imati u ožujku.

Stajališta Parlamenta i Vijeća EU-a "vrlo su udaljena, a zastupnici inzistiraju na tome da sustav ne smije biti glomazan i podložan političkim dogovorima iza kulisa", kaže se u priopćenju Europskog parlamenta.

Sanacijski odbor odlučivat će o dokapitalizaciji ili likvidaciji

Parlamentarci su nezadovoljni vrlo kompleksnim sustavom odlučivanja o tome koje bi banke išle u sanaciju, a koje u likvidiciju, a posebice time što prema prijedlogu Vijeća, zadnju riječ o tome imaju zemlje članice, a ne Europska komisija.

Jedinstveni mehanizam za sanaciju banaka imat će sanacijski odbor, koji će odlučivati hoće li neka banka ići u dokapitalizaciju ili likvidaciju. Odluke sanacijskog odbora stupit će na snagu 24 sata nakon usvajanja, osim ako se Vijeće EU-a, koje predstavlja zemlje članice, na prijedlog Komisije tome ne usprotivi. Vijeće pri tome odlučuje običnom većinom.

Pregovore u ime Parlamenta vodit će Elisa Ferreira, socijaldemokratkinja iz Portugala.

Fond će postupno početi djelovati od 2016. godine

"I predsjednik Parlamenta Martin Schulz i zastupnica Ferreira jasno su rekli da sanacijski mehanizam mora biti doista europski, da mora moći djelovati brzo i bez političkog upletanja. Također su istaknuli važnost uspostave fonda koji će moći ispuniti temeljni cilj bankovne unije - prekinuti vezu između poreznih obveznika i banaka", kaže se u priopćenju.

Prema prijedlogu Vijeća, Fond za sanaciju banaka počet će postupno početi djelovati od 2016. i punit će se doprinosima samih banaka. Nakon desetogodišnjeg razdoblja fond bi na raspolaganju trebao imati 55 milijardi eura.

Upravo zbog dugog prijelaznog razdoblja od deset godina postoje ocjene da se još ne može govoriti o pravoj bankovnoj uniji. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook