"Stanje je i dalje kritično i vrlo, vrlo teško", kazao je Bevanda podnoseći pred zastupnicima izvješće o posljedicama poplava i mjerama koje su vlasti na državnoj razini do sada poduzele na saniranju nastale štete. "Jasno je da su posrijedi ogromne posljedice. Osim ljudskih žrtava tu su štete na imovini i ogromne štete koje su nastupile na infrastrukturi", upozorio je Bevanda.
Pročitajte i ovo
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH se ipak morao suočiti s kritikama zastupnika koji su ocijenili kako vlasti nisu dobro reagirale u protekloj krizi, no cijela se rasprava o poplavama, kako se to uglavnom događa na sjednicama bosanskohercegovačkog parlamenta, ubrzo prebacila na teren međustranačkih obračuna pri čemu su prednjačili zastupnici iz stranaka sa srpskim predznakom.
Vapaj iz BiH: 'Najpotrebnija nam je hrana'
Tijela vlasti na državnoj razini, sukladno ustavnom ustroju BiH, i u izvanrednim situacijama imaju ograničene ovlasti pa im je ostavljeno tek da, primjerice, koordiniraju dostavu međunarodne pomoći, što je činilo Ministarstvo sigurnosti BiH.
U izvješću tog ministarstva, podijeljenog zastupnicima i sačinjenog na temelju informacija koje su prikupljene od niza različitih institucija, istaknuto je kako su dvije trećine općina Bosanski Šamac, Orašje, Brčko i Bijeljina i dalje poplavljene, a potpuno povlačenje vode s tih područja u korito rijeke Save može se očekivati tek za osam do deset dana i to pod uvjetom da ne bude novih obilnijih kiša.
U izvješću je navedeno kako je u nekim dijelovima Odžaka visina vode i dalje i do četiri metra. Procjena je kako je tijekom poplava moralo biti evakuirano više od 42 tisuće ljudi. Vodene su bujice preplavile oko 10 tisuća četvornih kilometara teritorija cijele države, pri čemu je oko 18.600 kućanstava u cijelosti poplavljeno, a posebice je upozoreno na oštećenja infrastrukture te opasnost od izbijanja zaraza.
Procjena je kako je samo na području Posavske županije u fazi raspadanja na nedostupnom terenu oko 600 tona strvine. Trenutačno je registrirano i gotovo 2300 klizišta, a iz Ministarstva sigurnosti BiH upozoravaju i kako je geomorfologija značajno poremećena pri čemu se ne može isključiti pojava jačih potresa u seizmički aktivnim zonama.
Dogodi li se takvo što, stoji u procjeni, pojavit će se ogromni problemi jer entiteti u BiH nemaju strukture koje bi spašavale ljude iz građevina srušenih u potresima, a postojeći zakoni ne dopuštaju uspostavu takvih struktura na državnoj razini. I u slučaju razornih potresa BiH bi tako ponovno ovisila uglavnom o međunarodnoj pomoći.
Raspravljajući o Bevandinom istupu i informaciji Ministarstva sigurnosti zastupnici su upozorili na nedostatak ozbiljne organizacije i na bespotrebno politiziranje ovlasti.
Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić i zastupnik u Zastupničkom domu tako je kazao kako je neshvatljivo da nije bilo uvedeno izvanredno stanje kada je cijelu državu zadesila nesreća ogromnih razmjera kao i da je svaki entitet za sebe proglašavao dan žalosti zbog žrtava.
"Institucije nisu položile ispit", ustvrdio je Bosić nazvavši ponašanje tijela vlasti katastrofalnim. Drago Kalabić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ustvrdio je pak kako su posljedice poplava prouzročene i onim što se radilo u proteklih 20 godina, jer su ranije vlasti naseljavale ljude i dopuštale gradnju kuća gdje se to nije trebalo raditi, a zanemarivale gradnju nasipa.
Zastupnici SDS-a i SNSD-a, dvije stranke koje u Republici Srpskoj dijele vlast na entitetskoj i općinskim razinama, razmijenili su cijeli niz uvreda optužujući jedni druge za sporo reagiranje i propuste u dostavi pomoći. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
