Papa reformirao tijelo zaduženo za odmetnute tradicionaliste

Vatikan je objavio primjerak Papine Apostolske poslanice 'Ecclesiae unitatem' kojom se 'usko povezuje' povjerenstvo Ecclesia Dei s Kongregacijom za nauk vjere - glavnim vatikanskim stegovnim tijelom, kojem je na čelu, prije izbora za papu, bio kardinal Joseph Ratzinger.

Pročitajte i ovo Na tako važan dan Papa Franjo na misi preskočio tradiciju staru 1700 godina: ''Ovo je vrlo neobično'' prekasno za optužnicu Zlostavljao nećake: Papa Franjo izbacio je belgijskog biskupa iz svećenstva zbog pedofilije

Povjerenstvo Ecclesia Dei (Crkva Božja) utemeljio je papa Ivan Pavao II. 1988. kako bi se popravili odnosi s Društvom svetog Pija X., dan pošto je izopćio četiri biskupa koji su pripadali tom ultrakonzervativnom bratstvu. Društvo svetog Pija X. zagovara krajnje tradicionalne vrijednosti Katoličke crkve i odbija prihvatiti reformske zaključke Drugoga vatikanskog koncila (1962.-1965.), poput obveze poštivanja drugih vjeroispovijedi ili služenja misa na lokalnim jezicima umjesto latinskog.

'Budući da su problemi o kojima treba raspravljati s Bratstvom u svojoj biti doktrinarni, odlučio sam revidirati strukturu povjerenstva Ecclesia Dei i usko je povezati s Kongregacijom za nauk vjere', stoji u Papinoj poslanici.

Benedikt XVI. istodobno je smijenio čelnika tog povjerenstva i umjesto 80-godišnjeg kardinala Darija Castrillona Hoyosa za predsjednika povjerenstva Crkve Božje imenovao američkog kardinala Josepha Levadu, prefekta Kongregacije za nauk vjere.

Upravo su Ecclesia Dei i kardinal Hoyos u početku godine uzburkali mnoge duhove i izvan, i unutar Katoličke crkve zbog načina ponašanja prema Društvu svetog Pija X. Benedikt XVI. je na preporuku kardinala Hoyosa u siječnju ukinuo status izopćenika četirima svećenicima, ekskomuniciranih prije 20 godina zato što su bili zaređeni bez dopuštenja tadašnjeg pape Ivana Pavla II.

Problem je bio u tome što je jedan od biskupa Društva svetog Pija X. kojima je ukinuto izopćenje bio i Britanac Richard Williamson, čije su izjave, kojima niječe opseg nacističkih masovnih ubojstava Židova, upravo u to vrijeme obilazile svijet. Odluka o ukidanju izopćenja naišla je na žestoko protivljenje i kritike mnogih pripadnika židovske zajednice, ali i u samoj Katoličkoj crkvi te iz političkih krugova, poput njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je zahtijevala objašnjenje. Williamson je u jednom novinskom razgovoru izrazio uvjerenje da plinske komore uopće nisu postojale i da u nacističkim koncentracijskim logorima nije stradalo više od 300 tisuća Židova. Slične je opaske biskup Williamson iznosio i prije toga, ali je Vatikan tad rekao kako Papi to nije bilo poznato.

Benedikt XVI. nakon toga je ponovio da Katolička crkva osuđuje poricanje holokausta i priznao da je Vatikan činio pogrješke u reakcijama na slučaj Williamson i pregovorima s Društvom svetog Pija X., koje neki Židovi optužuju za antisemitizam, a njegovi pripadnici tvrde kako im je dužnost obratiti židove na katoličanstvo.

Unatoč ukinuću izopćenja Papa u poslanici naglašava kako je 'jasno da doktrinarna pitanja i dalje ostaju i, dok se ne razjasne, Bratstvo nema kanonski status u Crkvi i njegovi svećenici ne mogu legitimno obavljati ikakav obred'.

To se odnosi na odluku Društva svetog Pija X. iz lipnja o zaređenju triju svojih svećenika u Njemačkoj, SAD-u i Švicarskoj koje je Vatikan već dvaput ocijenio 'nezakonitim'. Papa je ponovio kako pripadnici Društva svetog Pija X. ne smiju obavljati službene dužnosti sve dok ne prihvate odluke Drugoga vatikanskog koncila i ne iskažu punu pokornost Papinu autoritetu. (Hina)